U celom svetu danas je četiri puta više zemljotresa nego ranije, pa novi neće zaobići ni Srbiju i region.
Najkritičniji periodi za naše područje su proleće i jesen, pa do kraja novembra moramo da budemo spremni i za ovakav scenario.
- Sada sa kolegama iz regiona treba da zaokružim moju teoriju o vezi između klime, vulkana i zemljotresa. Već su nas prvi rezultati doveli do toga da smo saznali da smo 70-ih godina, kada je bilo hladnije, kada su bile jače zime, godišnje smo na planeti imali oko 5.000 jačih zemljotresa preko 4 stepena Rihterove skale. Sada smo došli do preko 20.000 tako jakih potresa, znači četiri puta više! – kaže Ristić i dodaje da je čak i njega to iznenadilo.
Iako je ovo zabrinjavajuć podatak, jer je, kako kaže ovaj stručnjak, statistika neumoljiva i moramo je slušati, ima i dobrih vesti.
- Dobra stvar je što je ta kriva ipak počela da se smiruje, što znači da se vraćamo u normalu do 2030. godine, prema našim prognozama. Tada će ponovo da krene da pada taj broj potresa, pa ćemo se ipak, što se toga tiče, malo smiriti.
Glavni pokretač zemljotresa je geotermalna energija, koja pokreće promenu klime, zemljotrese, sve te veće pojave.
Inače, naučnom metodom nije moguće utvrditi tačan početak podrhtavanja tla i to da li će se zemljotres desiti, kada i gde.
Seizmolozi ukazuju da više od deset godina nismo imali jači potres od pet Rihtera i da se potresi jačine pet do šest Rihtera dešavaju po pravilu u jesen i proleće. Najjači zemljotres u Srbiji dogodio se blizu Beograda 24. marta 1922. godine. Bio je jačine 6 stepeni po Rihterovoj skali. Poslednji značajniji bio je u Kraljevu 2010. godine.
Najjači zemljotresi u Srbiji
- Lazarevac 1922. 6,0 stepeni
- Rudnik 1927. 5,9 stepeni
- Kopaonik 1980. 5,8 stepeni
- Kopaonik 1978. 5,7 stepeni
- Mionica 1998. 5,6 stepeni
- Kraljevo 2010. 5,5 stepeni
- Kopaonik 1983. 5,3 stepena
- Mionica 1999. 5,2 stepena
- Kopaonik 1985. 5,2 stepena
- Trstenik 1999. 5,0 stepeni
BONUS VIDEO
Komentari (0)