Država je pokrenula novi, pojednostavljeni model upisa bespravno izgrađenih objekata, koji građanima širom Srbije omogućava da po prvi put trajno reše pitanje nelegalne gradnje. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, do nedelje, 27. decembra u 19 časova, ukupno je podneto 451.404 prijava za evidentiranje objekata po Zakonu o posebnim uslovima za upis prava svojine, poznatom kao model „Svoj na svome“.

Prijavljivanje neupisanih objekata počelo je 8. decembra, dok je krajnji rok za podnošenje zahteva 5. februar. Građani imaju više mogućnosti za prijavu: putem posebne digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, preko portala eUprava, u uslužnim centrima lokalnih samouprava, kao i na šalterima pošta širom zemlje. Veliki odziv pokazuje da su vlasnici prepoznali priliku da reše višedecenijske probleme sa statusom svojih kuća, stanova i pomoćnih objekata.

Dokumentacija i uslovi

Za podnošenje zahteva potrebno je imati važeću ličnu kartu ili pasoš, kao i bilo kakav dokaz o vlasništvu ili osnovu korišćenja objekta – kupoprodajni ili poklon-ugovor, ostavinsko rešenje ili sudsku presudu. Neophodno je navesti i broj katastarske parcele, opis objekta (namenu, površinu i spratnost), kao i dati izjavu pod krivičnom i materijalnom odgovornošću da su svi podaci tačni. Prijava se može podneti čak i ako je objekat izgrađen na zemljištu koje nije u vlasništvu podnosioca.

Nova zakonska rešenja predstavljena su u okviru drugog paketa ekonomskih mera, a cilj je rešavanje statusa čak 4,8 miliona bespravnih objekata u Srbiji. Predviđeno je da se ceo postupak sprovodi elektronski i da se završi u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave.

Kako je objašnjeno, građani podnose jednostavnu prijavu, a sve dodatne informacije i pomoć dobijaju u svojim opštinama i katastarskim službama. Po isteku propisanog roka, objekat dobija legalan status i upisuje se u katastar.

Koliko košta legalizacija

Iznos naknade za legalizaciju zavisi od mesta gde se objekat nalazi i zone u kojoj je izgrađen. Cena se kreće od 100 do 1.000 evra, u dinarskoj protivvrednosti.

Beograd:

  • ekstra zona – 1.000 evra

  • prva zona – 800 evra

  • šesta i ostale zone – 100 evra

Gradovi sa više od 100.000 stanovnika (uključujući Čačak):

  • ekstra i prva zona – 500 evra

  • druga zona – 250 evra

  • četvrta i ostale zone – 100 evra

Gradovi i opštine sa 50.000 do 100.000 stanovnika:

  • ekstra i prva zona – 300 evra

  • treća i ostale zone – 100 evra

Manje opštine i sela:

  • jedinstvena naknada – 100 evra

Za magacine, skladišta, pomoćne, ekonomske i proizvodne objekte do 500 kvadrata naknada se ne plaća, dok se za objekte veće od te površine plaća 10 evra po kvadratnom metru.

Od plaćanja su oslobođeni korisnici socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji i porodice sa troje ili više dece, ukoliko je reč o jedinoj nekretnini u kojoj žive.

Posebno je naglašeno da se za porodične kuće u selima i manjim opštinama, zajedno sa svim pomoćnim objektima poput štala, šupa i ostava, plaća ukupno 100 evra, bez obzira na broj objekata, ukoliko nijedan ne prelazi 500 kvadrata.

Šta može, a šta ne može da se legalizuje

Bez prepreka se mogu upisati objekti građeni bez dozvole, oni za koje je dozvola istekla, kao i objekti koji nikada nisu dobili upotrebnu dozvolu. Takođe, obuhvaćeni su i objekti koji su ranije bili u postupku ozakonjenja, kao i oni izgrađeni u periodima kada dozvola nije bila zakonski potrebna.

Postoje i objekti koji se nikada neće moći legalizovati – oni u prvoj zoni zaštite prirodnih dobara, objekti u javnoj svojini koji su već privedeni nameni, kao i objekti u zonama zaštite kulturnih dobara. Uslov za svaki upis je da objekat bude vidljiv na satelitskom snimku Agencije za prostorno planiranje i urbanizam.

Pojedini objekti moći će da se upišu samo pod posebnim uslovima, kao što su oni u drugoj zoni zaštite prirode, infrastrukturnim pojasevima ili određeni objekti u javnoj svojini koji nisu privedeni nameni.

Kraj nelegalne gradnje

Naglašeno je da se ovim zakonom trajno zatvara prostor za novu nelegalnu gradnju. Najavljeno je uvođenje obaveznog godišnjeg satelitskog snimanja, kako bi se svaki novi nelegalni objekat odmah registrovao.

Za one koji i dalje pokušaju da grade mimo zakona, predviđeno je da objekti automatski postanu vlasništvo države i budu dodeljeni za javne potrebe, bez rušenja i dugotrajnih postupaka.