Iako u svojim nastupima često govore o „demokratiji“, „vladavini prava“ i „evropskim vrednostima“, pojedini blokaderski mediji već duže vreme vode, kako tvrde njihovi kritičari, intenzivnu kampanju dehumanizacije predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i članova njegove porodice. Istovremeno, kada javnost reaguje i osudi takve sadržaje, posebno u situacijama kada se u medijima ili na protestima pojavljuju poruke koje se mogu tumačiti kao pozivi na nasilje ili čak ubistvo predsednika države, isti mediji nastoje da pronađu opravdanja za takve postupke.

Sa druge strane, ukoliko neko uputi makar i minimalnu kritiku ili reaguje na ponašanje blokadera, u medijima povezanim sa Draganom Šolakom, kako mnogi primećuju, odmah se govori o navodnom „pritisku režima“, „zastrašivanju“ i „gušenju slobode medija“.

Poslednji primer koji je izazvao oštre reakcije u javnosti dogodio se pre nekoliko dana u Nišu, gde je tokom jednog blokaderskog okupljanja postavljena lutka sa likom predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koja je bila razapeta na krstu. Pojedini mediji koji podržavaju proteste taj čin su opisali kao „umetničko izražavanje“.

Na naslovnoj strani lista „Danas“ pojavio se tekst pod naslovom „Atak vlasti na umetničko izražavanje“, a koji se upravo odnosi na sporni performans u kojem je lutka sa likom predsednika bila razapeta na krstu.

Kritičari ovakvog postupka postavljaju pitanje kako je moguće da čin koji mnogi tumače kao očiglednu simboliku nasilja nad predsednikom države – poput razapinjanja ili spaljivanja lutke sa njegovim likom – bude predstavljen kao vid umetničkog izražavanja. Dodatno ističu da se u takvim slučajevima često negoduje kada ovakve scene izazovu snažne osude u javnosti.

Izvršni direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić ocenio je za Kurir da se u slučaju otvorenih i, kako kaže, neskrivenih poziva na nasilje prema predsedniku Republike zapravo pokušava relativizacija i zamena teza.

– U ovom slučaju imamo pokušaj relativizacije, pa čak i zamene teza od strane Šolakovih medija. To predstavlja još jedan u nizu dokaza da je reč o propagandnoj mašineriji, a ne o sredstvima koja objektivno informišu građane. Performansi koji sadrže otvorene ili prikrivene pozive na nasilje ne mogu se smatrati umetničkom slobodom, već predstavljaju ozbiljan oblik kršenja zakona koji može imati dalekosežne i opasne posledice – rekao je Matić.

On dodaje da ovaj slučaj pokazuje koliko je, prema njegovim rečima, važno da društvo reaguje organizovano i sistematski na pojave koje mogu podsticati nasilje u političkom prostoru.

– Upravo ovakvi događaji pokazuju koliko je važno da se kao društvo suprotstavimo ovakvim pojavama i da politički diskurs vratimo u okvire normalne i civilizovane debate, zasnovane na argumentima i pravilima javnog dijaloga – poručio je Matić.

Podsećanja radi, u protekla četiri dana predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću upućene su četiri ozbiljne i uznemirujuće pretnje, u kojima su, prema navodima pojedinih medija, blokaderi prizivali smrt predsednika ili članova njegove porodice, što je dodatno podiglo tenzije u javnosti i otvorilo pitanje granica političkog aktivizma i odgovornosti za javno izgovorene poruke.