Profesorka Valentina Arsić Arsenijević gostovala je na televiziji K1, gde je iznela niz ozbiljnih optužbi na račun rektora Vladana Đokića, ukazujući na, kako tvrdi, zabrinjavajuće podatke koji su dostupni kroz evidencije Agencije za sprečavanje korupcije.

Ona je posebno istakla da je rektor u jednom trenutku prijavljivao čak pet stanova u Beogradu, dok se sada u zvaničnoj dokumentaciji vodi da nema nijedan. Kako je naglasila, to otvara ozbiljno pitanje šta se dogodilo sa tom imovinom u proteklih godinu dana, uz napomenu da su svi ti podaci javno dostupni i proverljivi.

Profesorka je dalje navela da su ona i njen tim istraživanjem došli do saznanja da je rektor povezan sa više fondacija, među kojima je i takozvani Diplomatski akademski klub. Prema njenim rečima, za tu organizaciju nije dostavljen završni finansijski izveštaj, što predstavlja ozbiljan problem.

Istakla je da je takva situacija neprihvatljiva, jer i u slučaju da organizacija nije bila aktivna, postoji zakonska obaveza podnošenja izveštaja ili makar potvrde da nije bilo aktivnosti.

Tokom emisije pomenuto je i da postoje pokušaji diskreditacije čitave istrage, kao i kontradiktorne izjave samog rektora. Na to je reagovao i premijer Macut, koji je putem društvene mreže X postavio pitanje – ako nema šta da se krije, zašto smeta sprovođenje istrage.

Arsić Arsenijević je bila veoma direktna, navodeći da, prema njenom mišljenju, rektor Đokić i deo njegovih saradnika već godinama postupaju nezakonito. Dodala je da u takve aktivnosti, kako tvrdi, mogu biti uključeni i pojedini dekani, članovi senata, pa čak i etički odbori, što ukazuje na, kako je ocenila, duboko ukorenjen sistemski problem.

Naglasila je i da su pojedine grupe već počele da prikupljaju i analiziraju dokumentaciju o radu rektora, dok aktivisti detaljno proveravaju dostupne podatke.

Prema njenom mišljenju, Đokić je u jednom trenutku izgubio kontakt sa realnošću, verovatno pod uticajem okruženja koje mu, kako tvrdi, sugeriše da ima pravo da koristi autonomiju univerziteta na način koji izlazi iz zakonskih okvira.

Osvrćući se na reakcije na društvenim mrežama, profesorka je ukazala na pojavu širenja dezinformacija, uključujući i negiranje tragičnih događaja, što, kako kaže, pokazuje koliko je društvo podložno manipulacijama i pokušajima stvaranja konfuzije zarad političkih ili ličnih ciljeva.

Zaključila je da je neophodno vratiti poverenje u institucije i obezbediti da svi koji deluju u javnom prostoru rade u interesu građana Srbije, koji ih finansiraju. Takođe je istakla da bez efikasnih kontrolnih mehanizama – poput inspekcija, pravosuđa i tužilaštva – nije moguće izgraditi zdravu i funkcionalnu akademsku zajednicu.