Linta je istakao da na prostoru gde je planirano da se izgradi vojni poligon živi većinski srpsko stanovništvo koje se bavi poljoprivredom, a da srpski povratnici, prognani Srbi i ljudi koji su poreklom sa ovog područja opravdano strahuju da bi u slučaju izgradnje vojnog poligona na glamočkoj visoravni došlo do ekološke katastrofe i bila bi trajno ugrožena životna sredina.

"Takođe, ono malo povratnika bez obzira na nacionalnu pripadnost bi bilo prinuđeno da se iseli sa svojih vekovnih ognjišta", naveo je Linta i dodao da su zbog toga građani Glamoča odlučno protiv svakodnevnih detonacija i zagađenja zemlje, vode i vazduha. 

Linta je naglasio da je neprihvatljivo da Ministarstvo odbrane BiH u Glamoču izgradi vojni poligon gde bi se, pored uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketno gađanje i testirali oružani sistemi. 

"Prema dostupnim informacijama vojni poligon bi se prostirao na čak 102 kvadratna kilometra zemljišta, što je oko deset odsto teritorije te opštine", ukazao je Linta. 

Agenciji Srna je ranije iz Zavičajnog udruženja "Glamočko kolo" potvrđeno da je peticiju protiv otvaranja vojnog poligona na glamočkoj visoravni potpisalo oko 3.000 srpskih povratnika i ona je upućena Vladi Republike Srpske, Ministarstvu odbrane u Savetu ministara BiH i Opštinskom veću Glamoč.