Šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov obratio se u Narodnoj skupštini Srbije:

-Novi izgovori koji se tiču ovih preporuka se izbijaju iz ruku. Isti ovi ljudi obijaju pragove u Beču, Berlinu, Strazburu ili gde god i napadaju nas i sad kada ih uključimo u glasanje, oni su opet nezadovoljni. Zašto? Pa zato što sad neće moći da idu okolo i kukaju da to ne radimo. Čuli smo mnogo onoga što nije na dnevnom redu, ali to ne znači da neće biti na dnevnom redu - vrlo brzo. Nisam čuo nijednu kritiku onoga što smo predložili. Sve ovo što smo predložili je dobro, jer da nije, neko bi valjda rekao. Kako se vodi kampanja? Kampanju ne vodi samo naša stranka. Koliko vidim, neki se hvale brojem nalepnica koje štampaju i lepe. Kako vam ta kampanja ne smeta? Ako nešto smeta, on da vam smeta i jedno i drugo. Takođe, postavlja se pitanje. Kako mrtav čovek može da glasa? Dakle, stalno se priča o tome. Evo ja znam jednog koji je preminuo i nalazi se na biračkom spisku čovek. Čovek iz Kikinde, premunuo u Peru, nikakav papir nije stigao. Po kom osnovu da ga brišete? Imate konkretne osnove za brisanje iz biračkog spiska po zakonu. Po kom osnovu da ga brišete? Zato što smo utvrdili da bi danas imao 150 godina. To što su neki umislili da će da upadaju po tuđim kućama i prebrojavaju koliko ljudi je na ručku, a koliko na doručku, to neće da se desi. Ali, svaka kontrola neka se utvrdi i opet će da se desi isto. Niti birački spisak, niti promena zakona ne donose podršku građana. Podršku građana donosi briga o ljudima, zato što oni znaju ko brine o njima i to će se pokazati na narednim izborima. Mi imamo smeh zato što predsednik Vučić razgovara sa narodom i zato što se prave putevi. Građani to vide kao brigu o njima i to i jeste briga o njima i ponovo će glasati za one koji brinu, a ne za one koji stalno traže neku dlaku u jajetu da bi opravdali svoj poraz - rekao je Jovanov.
Uglješa Mrdić tražio je reč, te je tom prilikom prokomentarisao ponašanje blokadera iz bivše vlasti, kao i blokadera sa tzv "studentske" liste u parlamentu Srbije.

-Predložili su, pa napustili sednicu više puta i nisu glasali za svoj predlog. Svako javno slušanje trajalo je između dva do tri časa. Deo opozicije nije izdržao da ne organizuje nekoliko provokacija. Ko god da preporuči zakon, njima ne odgovara nijedan, čak iako se usvoji neki njihov predlog, oni su protiv toga. Stekli smo utisak da opoziciji odgovaraju samo oni zakoni po kojima bi oni odmah proglasili pobedu, po mogućnosti da ne budu izbori, nego na ulici, da se opozicija proglasi za pobednike izbora. Takođe smo imali smešne govore pojedinih predstavnika studenata koji su se ponašanjem na javnom slušanju pokazali kao nedostojni ovog parlamenta. Po onome što su izgovarali, nisu čitali četiri predložena zakona, niti su uopšte znali o čemu se radi na javnim slušanjima - poručio je Mrdić tokom izlaganja.
Uvrštene još 2 pored 4 predložene tačke
Tokom rasprave o predlozima za proširenje dnevnog reda prihvaćeno je da se u njega uvrsti Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama kao i Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama predložila je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić na predlog opozicije, a za koji opozicija nije glasala, već ga je podržala vladajuća koalicija.
Blokaderima iz bivše vlasti teško da dođu na sednicu
Blokaderi iz bivše vlasti ponovo su pokazali neozbiljnost i neodgovornost kada je njih 37 predložilo Zakon o izmenama i dopunama zakona o putnim ispravama, a glasalo samo 28. Ni njih 37 nije došlo da glasa za predlog.
Ono što trenutno predstavlja glavno pitanje u ovakvim situacijama, kako neko kome su puna usta priča o pobedi i želji da vlada može da stekne poverenje građana ukoliko pada na testu odgovornosti za najosnovnije stvari, za koje je, između ostalog, plaćen od istog tog naroda. Oni bi da vode zemlju?
-37 narodnih poslanika predložilo je da se po hitnom postupku stavi na dnevni red predlog Zakona o izmenama i dopunama zakona o putnim ispravama, stavljam na glasanje predlog.

-Zaključujem glasanje. Za ovaj predlog je glasalo 28 narodnih poslanika. Podsećam još jednom da je 37 narodnih poslanika predložilo ovo i da nijednom nismo mogli da dobijemo glas tih 37 narodnih poslanika. Dakle, 28 ovaj put, Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog - rekla je Brnabićeva.
"Sada kada imamo i predlog opozicije, za njega glasa samo pozicija"
Kako je navela, predsednik Narodne skupštine je predložila da se po hitnom postupku stavi na dnevni red predlog odluke o izmenama odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama. Potom je stavila na glasanje ovaj predlog.
- Zaključujem glasanje. Dobro, imamo još jednu novinu u radu Narodne skupštine Republike Srbije. Sada kada imamo i predlog opozicije, za njega glasa samo pozicija, tako da ovo postaje sve čudnije. Dakle, za je glasalo 136 narodnih poslanika, nisu glasali oni koji su predložili. I time je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog - poručila je Brnabić
Brnabić je rekla da je pre utvrđivanja dnevnog reda sednice, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlozima za dopunu predloženog dnevnog reda, predlogu za spajanje rasprave i predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa".
Na početku sednice Ana Brnabić, predsednica Skupštine Srbije, konstatovala je da je u sali parlamenta prisutno 149 poslanika i da postoje uslovi za rad.

Predložene četiri tačke dnevnog reda
Poslanici Skupštine Srbije danas su počeli treću sednicu redovnog prolećnog zasedanja za koju su predložene četiri tačke dnevnog reda, odnosno predlozi za izmenu i dopunu izbornih zakona koje je podneo poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović.
Sednica je počela nešto posle 10.00 sati, a pred poslanicima će se naći predlozi za izmenu Zakona o izboru predsednika Republike, Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Ustavnom sudu.
Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu podržao je predložena zakonska rešenja, a Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo ocenio je da su predlozi za izmenu četiri izborna zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Srbije.
O ovim zakonskim predlozima održana su četiri javna slušanja koja je organizovao Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu.
Petrašinović je tokom javnih slušanja objasnio da je predloženi set izbornih zakona plod delovanja i aktivnosti sa Posmatračkom misijom Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), a nakon parlamentarnih izbora 17. decembra 2023. godine.
On je, govoreći o izmenama i dopunama Zakona o izboru za narodne poslanike, istakao da se uvodi veći kapacitet organa za sprovođenje izbora, kako onih koji su srednjeg nivoa, tako i onih koji su nižeg nivoa, pri tome se misli na gradske i opštinske izborne komisije, kao i na biračke odbore.
Petrašinović je kazao da je jedna od preporuka ODIHR-a bila da se radi na tome da se uvede standardizovani tip obuke za sve članove biračkih odbora.
"U skladu sa tim, rešenje koje sada predviđa izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika predviđa standardizovani tip obuke za sve članove biračkih odbora, kako one u stalnom sastavu, tako i one u proširenom sastavu", rekao je Petrašinović.
Kako je naveo, obuku će organizovati RIK koji kao organ za sprovođenje izbora ima obavezu da u roku od tri meseca od stupanja zakona na snagu, propiše način kako će se izvoditi obuka i kako će obuka biti organizovana.
On je dodao da će RIK biti zadužen da vodi registar svih lica koja su prošla obuku i koja imaju potvrdu da su prošla obuku, a potvrda će važiti tri godine.
"Izmenama i dopunama ovog zakonskog rešenja predviđeni su slučajevi u kojima lica gube ovu potvrdu. Jedan od tih slučajeva je ukoliko lice bude pravosnažno osuđeno za krivično delo protiv izbornog prava i ukoliko izbori budu poništeni na odgovarajućem biračkom mestu", rekao je on.
Izmenama i dopunama ovog zakona predviđeno je i da jedna osoba može dati potpis podrške za više izbornih lista.
Kako je naveo, to je jedna od preporuka ODHIR-a koja se javljala i u ranijim njihovim izveštajima nakon održanih parlamentarnih izbora.
Petrašinović je rekao i da je predviđeno da Republička izborna komisija, gradska ili opštinska izborna komisija budu zadužene da podnesu krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu ukoliko dođe do zloupotrebe podataka ličnosti prilikom prikupljanja potpisa podrške za izborne liste.
Prema njegovim rečima, predviđene su i izmene kada su u pitanju manjinske liste.
Objasnio je da novo zakonsko rešenje predviđa da naziv liste, koja želi da dobije status liste nacionalne manjine, mora sadržati pun ili skraćen naziv liste nacionalne manjine.
Kada je u pitanju koalicija političkih stranaka, sve stranke moraju biti stranke nacionalnih manjina, upisane u registar političkih stranaka kao stranke nacionalnih manjina, i u nazivu izborne liste mora biti sadržan pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine.
Dodao je da, kada je u pitanju grupa građana koja želi da stekne status stranke nacionalne manjine, u nazivu liste mora da stoji naziv nacionalne manjine čije interese zastupa ta grupa građana.
Govoreći o Predlogu dopune Zakona o izboru predsednika Republike, Petrašinović je naveo da se predloženim zakonskim rešenjem definiše da članovi biračkog odbora, koji će biti zaduženi na dan glasanja kada se bude birao predsednik, moraju, takođe, da prođu obuku.
Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, takođe se propisuje da lica koja su, kako u stalnom, tako i u proširenom sastavu biračkih odbora, moraju imati i potvrdu da su prošla obuku za rad u biračkom odboru.
Odredbe koje se tiču obuke koju sprovodi i organizuje RIK odnose se i na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima.
Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, izmene se, kako je naveo, odnose na skraćivanje roka u kom organ za sprovođenje izbora dostavlja sudu potrebne dokaze.
On je objasnio da je rok ranije bio osam dana, a predloženo je da bude skraćen na tri dana.
Dodao je i da Ustavni sud trenutno ima rok od 30 dana da donese odluku o poništavanju izbora na određenom biračkom mestu, a predloženo je da taj rok bude skraćen na 20 dana.
Prema njegovim rečima, predloženo je i da rok za ponavljanje izbora, koji je trenutno 10 dana, treba da bude produžen do 30 dana.
Komentari (38)