Govoreći za Juronjuz Crna Gora, Knežević je naveo da je DNP crnogorskom premijeru Milojku Spajiću ponudila podršku ustavnim izmenama isključivo ukoliko one obuhvate normiranje srpskog jezika kao službenog. 

"Spremni smo da glasamo za ustavne promene ukoliko premijer pokrene izmene koje se odnose na srpski jezik kao službeni, ravnopravan sa crnogorskim. To je naša ponuda", rekao je Knežević.

On je dodao da njegova stranka neće podržati predložene izmene ako taj zahtev ne bude prihvaćen, navodeći da popis stanovništva pokazuje realno stanje u društvu i da bi to trebalo da bude uvaženo u institucionalnim rešenjima.

Knežević se tokom intervjuao osvrnuo i na tvrdnje da Beograd i Srbija navodno stoje iza političkih procesa u Crnoj Gori, ocenjujući da je reč o, kako je naveo, konstrukcijama koje se koriste u političke svrhe.

Knežević je odbacio navode da postoji uticaj Beograda na unutrašnja dešavanja u Crnoj Gori, navodeći da takve ocene ne odgovaraju realnim političkim odnosima.

"Imamo narativ da je Beograd kriv za sve što se dešava u Crnoj Gori, dok se sa druge strane Hrvatska koristi otvorenim pitanjima da uslovljava evropski put Crne Gore", rekao je Knežević.

On je kritikovao i izjave bivšeg predsednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, ocenivši da je nedopustivo da se Srbija i Beograd označavaju kao glavni faktor destabilizacije u regionu. Knežević je naveo da upravo zbog toga javno pozviva sve ministre u Vladi Crne Gore koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi da izvrše pritisak na premijera Milojka Spajića kako bi smenio Ranka Krivokapića sa mesta specijalnog savetnika ministra spoljnih poslova Ervina Ibrahimovića.

"Nije dovoljno napisati jedno saopštenje za javnost, osuditi Ranka Krivokapića i nastaviti da sedite u istoj vladi sa Rankom Krivokapićem", rekao je lider DNP-a. Knežević je Krivokapića označio kao političara koji, kako tvrdi, decenijama zastupa antisrpsku politiku.

"Ranko Krivokapić je najveći antisrbin u Crnoj Gori. On je tvorac ovog antisrpskog ustava i jedan od tvoraca antisrpske histerije koja traje od 2004. i 2005. godine pa do danas", tvrdi Knežević.

Govoreći o svom izlasku iz Vlade, Knežević je ponovio da je DNP izvršnu vlast napustio upravo zbog pitanja koja se odnose na položaj srpskog naroda. "Iz Vlade smo izašli zbog pitanja srpskog jezika, državljanstva, zastave i himne", rekao je Knežević.

On je ocenio da će njegova stranka nastaviti da insistira upravo na tim pitanjima i da od njih neće odustati ni u narednom periodu. Govoreći o evropskim integracijama, Knežević je ocenio da ustavne promene ne mogu da budu uslov za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali je potvrdio da će njegova stranka glasati za ratifikaciju pristupanja kada za to dođe vreme.

Takođe, Knežević je ocenio da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine manje izvesno nakon izlaska DNP-a iz vlade. On je rekao da se trenutno vode političke konsultacije između Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske partije socijalista (DPS) i dela parlamentarne većine, uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera, u cilju postizanja dogovora o ustavnim izmenama.

Knežević je ocenio da postoji veća verovatnoća da DPS i PES postignu dogovor nego da DNP podrži ustavne promene koje ne uključuju srpski jezik.

Knežević je odbacio navode o saradnji sa Demokratskom partijom socijalista, ističući da DNP nema nikakve koalicione aranžmane sa tom partijom.

Govoreći o odnosima sa predsednikom Skupštine Andrijom Mandićem, rekao je da postoje političke razlike, ali i korektni odnosi, uz različite pristupe političkom delovanju. On je naveo da će odluku o eventualnom samostalnom izlasku na izbore doneti stranački organi, dodajući da očekuje dalji rast podrške DNP-u.