Ministar Mali govorio je o najvažnijim temama za Srbiju.
Paket mera pomoći građanima
"Novi paket mera pokazuje snagu naših javnih finansija. To nije prvi put da tako nešto radimo. Te 2020. godine smo davali jednokratne pomoći, to je deo naše politike i pokazujemo brigu onima kojima je to najpotrebije. Gledali smo da nađemo način da onima koji su najviše pogođeni svetskim krizama a imaju niža primanja pomognemo, a to su pre svega stariji sugrađani", kaže Mali.
Ministar kaže da je pomoć ovog puta malo drugačija.
"Onima koji imaju penzije do minimalne, rešili smo da damo 35.000 dinara jednokratne pomoći. Za one koji imaju od minimalne do prosečne, njima ćemo dati 27.500 dinara i svi ostali dobiće 20.000, to je ogromna pomoć. Nije pitanje novca, novca imamo, pitanje je brige prema ljudima. Očekujem da ćemo novac isplatiti već početkom septembra. Veoma mi je važno da nismo zaboravili primaoce socijalne pomoći, kao i dečijeg i boračkog dodatka - oni će dobiti 25.000 dinara jednokratne pomoći", najavljuje Mali.
Kaže da je novim paketom pomoći obuhvaćen veliki broj ljudi prema kojima država pokazuje brigu.
"Mislili smo o svima, pogotovo onima sa nižim primanjima. Da jednostavno novac koji imamo usmerimo u prave stvari. Trenutno imamo 580 milijardi dinara na računu trezora. Nećemo se zaduživati, samo ćemo usmeriti novac sa računa u te svrhe", dodaje ministar.
On ističe da ceo paket obuhvata 600 miliona evra, kao i da smo u prvom kvartalu bili četvrta najbrža rastuća ekonomija u Evropi, sa 3,2 odsto rasta, te da smo izuzetno nisko zadužena zemlja.
"Suština politike je da vodimo računa o ljudima kojima je to najpotrebnije. Idemo i sa novim vaučerima, 30.000 vaučera po 10.000 dinara, na koje imaju prvo svi penzioneri sa primanjima do 80.000 dinara. Izlazimo im u susret da olašaju sebi odmore i pritom pojačavamo turizam. Produžićemo uredbe i prema energetski ugroženom kupcu. Penzioneri dobijaju 20 odsto sa računa, kao i 1.000 dinara odbitka. Idemo i sa podrškom u novcu, a smanjenje cena lekova je takođe važan stub našeg programa. Od 1. avgusta doći će do velikog sniženja cene lekova. Mi smo učešće građana sveli na minimum, država preuzima veći teret. Od kardioloških, pumpica za astmu, ogromne su razlike u ceni", kaže Mali.
Niže cene lekova
On naglašava da je država mnogo uložila u zdravstvo, ali da se do sada nije dotakla lekova.
"Neke lekove koji su važni stavili smo na A listu. Od 1. avgusta će biti trajno na toj listi, vezani su za srčane probleme i razne druge bolesti. Ono što je ljudima potrebno, pogotovo onima koji imaju terapije, da se smanji pritisak na njihov kućni budžet. Novac koji ćemo isplatiti na račun, a sa druge strane idu sniženje cena lekova i električne energije", kaže ministar.
On naglašava da ovo pokazuje koliko je Srbija stabilna, a pritom vodi računa o građanima.
"Ovo su samo primeri. Sa druge strane neki stoje sa strane, kibicuju i žive u svom svetu. Blokaderi imaju novca, njima cena ne pravi razliku, ali pravi za mnoge građane. Oni ne razmišljaju o tim građanima. Zamislite da ste na terapiji i redovno kupujete lekove, ovo su velike razlike. Vučić mesecima razgovara sa ljudima, kupili smo 15 mobilnih ambulanti. Jedan život da spasemo, pa smo uspeli.Ulaganja u zdravstvo se uvek isplate. Ljudi će osetiti to u svom budžetu od 1. avgusta", podseća Mali.
"Vi uštedite na svakoj pumpici za astmu 10 evra. Ne možete da kažete da to nije značajno. Onima koji to stalno kupuju to veoma znači, i još jedanput pokazujemo koliko nam je stalo. Početkom septembra, sve jednokratne pomoći isplaćujemo na račune ljudi", kaže on.
Kritičari polaze od sebe
Na konstataciju da kritičari kažu da je u pitanju predizborni paket, Mali kaže da oni polaze od sebe.
"Kada je krenula energetska kriza 2020. godine, svi penzioneri su dobili pomoć od 4.000 dinara. Svi punoletni građani dobili su po 100 evra, zdravstveni radnici po 10.000 i penzioneri po 5.000 dinara", poseća Mali. On je naveo i jednokratne pomoći koje su isplaćene u 2021. i 2022. godini.
"Kako vidimo da imamo veće prihode, mi to koristimo da pomognemo. 2023. pomogli smo mlade do 16 godina sa po 10.000 dinara, a kada sve saberemo, to je 300 milijardi dinara ukupne pomoći jednokratno. To je poruka za one koji kibicuju i kritikuju, a mnogo bolje stoje. Ova pomoć sada je samo nastavak ove politike, 12-13 puta smo jednokratno pomagali kada smo imali mogućnost i to je moj odgovor na njihovu besmislenu kritiku. Ako su protiv pomoći i nižih cena lekova neka kažu, ali oni nemaju politiku", podvukao je Mali.
Komentarišući kritiku bivšeg guvernera NBS Šoškića, ministar podseća da je u njegovo vreme kurs sa 82 dinara skočio na 120.
"Taj problem nemate već 13-14 godina. U njegovo vreme pola miliona ljudi je ostalo bez posla, nisu napravili ni jednu bonicu, ni jedan kilometar pruge. Pa da se vratimo majstore u to tvoje vreme", kaže on.
Ministar podseća da Srbija jedina u regionu ima visok investicioni rejting, da je zaposleno 500.000 ljudi i da su prosečna primanja značajno porasla u prethodnom periodu, ali i da naredne godine dolaze Ekspo i nove investicije.
"Ni jednu investiciju nismo zaustavili, a podižemo kvalitet života građana. Povećaćemo i plate. Dve godine unazad, imali smo dvocifreno povećanje penzija. Krajem avgusta i početkom septembra izaći ćemo sa projekcijama koliko će biti povećane plate, penzije i minimalac. Građani mogu da očekuju dobre vesti i mi to radimo zbog njih. Naše je samo da na pravi način to usmerimo."
Poseta Briselu i Ekspo
Ministar Mali o poseti Briselu kaže da smo ove godine usvojili 20 zakona i da su želeli da predstave rezultate rada na evropskom putu.
"S moje strane, dve ključne poente - Srbija je najjača ekonomija Zapadnog Balkana. A drugo, mi smo već integrisani u evropske lance snabdevanja i zato mislimo da bi pristupanje zapravo samo formalno potvrdilo ono što je ekonomija već izgradila. Naša ekonomija je uključena i povezana sa evropskom, i moj zaključak je bio da kada se govori o pridruživanju, to je samo papir, jer kada su ekonomija i finanisije u pitanju, mi smo već deo Evrope."
O rešavanju statusa NIS-a, on kaže da se nada dobrom rešenju.
"Jedna od potencijalnih kriza koju želimo da rešimo kako bismo u jesen ušli mirno i bez briga", kaže on i dodaje da nam je i Ekspo veoma važan, te da se za učešće prijavilo 140 zemalja.
"Ovo je najveći odaziv zemalja sveta za jedan Ekspo. Hiljade ljudi dan i noć rade na gradilištu. Nama je Ekspo odskočna daska za ubrzani rast i razvoj, zato smo i predstavili programe Srbija 2030 i Srbija 2035. Od toga nećemo odustati, to je deo naše politike i ponosan sam na rezultate do sada. Mnogo toga je ostalo da se uradi i za to nam je neophodna podrška građana", zaključio je Mali.
Prethodno, Siniša Mali izjavio je juče u Briselu da je Srbija najveća i najbrže rastuća ekonomija na Zapadnom Balkanu i istakao da je naša zemlja ekonomski već deo EU pošto je dobro integrisana u evropske lance snabdevanja.
"Srbija je najveća ekonomija na regionu Zapadnog Balkana, što pristupanje Srbije EU čini vrlo važnim za Evropsku uniju. A drugo, mi smo već integrisani u evropske lance snabdevanja i zato mislimo da bi pristupanje zapravo samo formalno potvrdilo ono što je ekonomija već izgradila", rekao je Mali na skupu "Serbia's Reform Momentum: From Commitment to Delivery", koji je posvećen predstavljanju rezultata reformskog procesa i napretka koji je Srbija ostvarila na putu ka članstvu u EU.
Ministar Mali je naveo da, kada je reč o ulasku u Evropsku uniju, Srbija ne želi da bude teret za članice EU i naglasio da naša zemlja ne samo da neće biti teret, već će i doprinositi blagostanju u Evropi.
On je istakao da je ekonomski razvoj prioritet za Srbiju. "Tako gradimo blagostanje za naše građane. Nije isto sa i bez Evropske unije i nadamo se da ćemo uspeti da beležimo još bolje rezultate zajedno sa Evropskom unijom", rekao je ministar Mali.
BONUS VIDEO
Komentari (2)