Ugledni srpski lingvista Sreto Tanasić izjavio je da svi građani Crne Gore govore srpskim jezikom kojim je govorio jedan od najvećih srpskih pesnika i mislilaca vladika Petar Petrović Njegoš, a da su oni koji se odriču jezika svojih pradedova "dali veru za večeru".

Tanasić je ukazao da je Njegoš na srpskom jeziku, između ostalog, slao poruke i tadašnjim i sadašnjim neprijateljima o snazi srpskog naroda i da je on "voćka čudnovata".

On je, osvrćući se na činjenicu da u Skupštini Crne Gore nije prihvaćena inicijativa da srpski jezik u Ustavu Crne Gore dobije status službenog, istakao da se srpskog jezika nisu i neće odreći u Crnoj Gori i da to pokazuje i zadnji popis.

- Vidimo iz popisa, uz sve savršene demokratske metode pritisaka, da je u Crnoj Gori znatno više govornika srpskog jezika nego što prema popisu ima stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi - rekao je Tanasić.

On je naglasio da se u Crnoj Gori nisu odrekli srpskog jezika ni ćirilice ni 1916. godine, kad je Austrougarska okupirala taj prostor, te da su to plaćali glavama.

- Zar da se odreknu kulturne baštine koja je, sva, stvorena na ovome jeziku? Tu je i Miroslavljevo jevanđelje, jedan od nekoliko najskupljih dragulja svetske kulturne baštine, napisano na srpskoj redakciji staroslovenskog i ćirilicom - istakao je Tanasić.

Prema njegovim rečima, nesporno je da svi u Crnoj Gori danas govore srpskim jezikom, pa i oni koji kažu ili misle da govore nekim crnogorskim jezikom.

- Ne moraju verovati meni, i lingvističkoj struci, i u njoj tolikim lingvistima svetskog ugleda koji potiču iz Crne Gore. Neka uporede to što pišu sa onim jezikom, kojim su govorili i pisali njihovi očevi i dedovi. Za pokoji dijalektizam unesen u "crnogorski" jezik znali su njihovi dedovi. Uzgred, to i nije karakteristika samo srpskih govora u granicama države Crne Gore - rekao je Tanasić.

On je poručio da, promeniti ime "ne znači dobiti pod njim novi jezik".

- Bog je jezike podelio! Zakasnili su! Uz sve napore i sve prefinjene, evropske, i primitivne starinske alate - jezički inženjering u Crnoj Gori ne prolazi - jasan je Tanasić.

On je konstatovao da su oni koji se odriču jezika svojih pradedova "dali veru za večeru".

- Obično kad se da vera za večeru, nema povratka. Dali su, ali ne mogu dati jer nisu to oni ni kupili, tačnije je – dali bi Crnu Goru, i svoej dedove, i sve što je narod u Crnoj Gori stvorio u kulturi kroz vekove borbe za srpsko ime i slobodnu zlatnu. Jer – nema večere za džaba kod onih kojim su se prodali ovi naši - istakao je Tanasić.

On je rekao da se u to ljudi mogu uveriti na mnogo drugih sličnih slučajeva u današnjem vremenu.

- Ipak to je poučno, kako za ove koji su se prodali tako, što je mnogo važnije, za one koje oni pokušavaju da privuku na tu večeru. Završiće se ta večera, duboko verujem, kao i "nova crnogorska pravoslavna crkva" - naveo je Tanasić.

Govoreći o tome kako odbraniti srpski jezik i nacionalno pismo, ne samo u Crnoj Gori nego na svim prostorima gde žive Srbi, Tanasić je naveo da je, prema praksi u civilizovanom svetu i svim važećim dokumentima o ljudskim pravima, nesporno pravo na jedinstven kulturni, jezički, i duhovni prostor.

- Tog prava, dakle i prava na srpski jezik, ne može se lišiti nijedan narod, pa ni srpski. Ni ti novoproglašeni narodi srpskog jezika. Kad im sazri svest, i oni će braniti srpski jezik - naveo je Tanasić.

On je upitao zašto se američka nacija ne odriče engleskog jezika i ne uzme naziv američki, "varijantu koja se mnogo, mnogo više razlikuje od britanske varijante engleskog, nego što ima razlike između tih idioma novonazvanih jezika i `odbačenog` srpskog jezika".

Tanasić je naglasio da se ne seća ni da postoji "brazilski jezik" i upitao kako se oni nisu toga dosetili, ocenivši da će se morati povesti za izumima sa Balkana.

- Postoji u društvenim naukama pojam balkanizacija. Da li on podrazumijeva nešto korisno? Ovo je pitanje za dobronamerne, nije za one za večerom. Kratak i direktan odgovor. Dužnost je svih nas pripadnika srpskog naroda da branimo pravo govornika srpskog jezika u Crnoj Gori i na svakom pedlju prostora gde je vekovima maternji jezik - rekao je Tanasić.

On je podvukao da to nije mešanje u tuđe stvari, već "mešanje u najnaškije stvari" i dodao da se to "odnosi kako na predstavnike državnih vlasti, tako na institucije kulture, na sve one koji se smatraju intelektualcima svoga naroda".

- I dakako - na novinare. Istorija nas uči da svako ko drugačije postupa dođe pred sud istorije. Dakle, na svaki način podržavati i braniti pravo na srpski jezik u Crnoj Gori, stajati uz svoj narod i svoju Crkvu. Ni više ni manje od toga - poručio je Tanasić.

U aktuelnim ustavnim promenama koje su usvojene u Skupštini Crne Gore, pitanje srpskog jezika nije uvršteno u nacrt amandmana.

Prema aktuelnom Ustavu Crne Gore, crnogorski jezik je službeni jezik, dok su srpski, "bosanski", albanski, hrvatski u službenoj upotrebi, iako srpskim jezikom prema podacima sa popisa govori najveći deo stanovništva, njih oko 45 odsto.