Medojević je u objavi na društvenim mrežama izneo niz teških optužbi na račun političkih, crkvenih, pravosudnih i nevladinih krugova u Srbiji i Crnoj Gori.

Prema njegovim tvrdnjama, aktivnosti se sprovode posredstvom neformalne strukture koju naziva „trebinjskom grupom”, a za koju navodi da je predvodi episkop diseldorfski i nemački Grigorije.

Medojević je u isti krug naveo i bivšeg košarkaša Dejana Bodirogu, tužioca Mladena Nenadića i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića.

On je naveo i da su u aktivnosti navodno uključeni pojedini arhijereji Srpske pravoslavne crkve, kao i bivši rukovodioci bezbednosnih struktura, dok je operativni deo posla pripisao mreži nevladinih organizacija za koju tvrdi da deluje pod uticajem Džordža Soroša i pokreta Antifa.

x

Medojević smatra da je krajnji cilj slabljenje i razbijanje postojećih opozicionih stranaka u Srbiji, posle čega bi vlast, kako tvrdi, bila poverena politički zavisnim pojedincima koji bi odluke donosili u skladu sa interesima centara moći izvan institucija.

- Oni će zastupati politiku i ideologiju globalne duboke države, koju Đukanović sledi od 1998. godine - naveo je lider Pokreta za promene.

On je dodao da se lobiranje i pridobijanje uticajnih pojedinaca obavlja posredstvom masonskih loža u Trebinju i Beogradu, dok se podrška pojedinih evropskih političara, prema njegovoj oceni, obezbeđuje preko bivšeg specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, koga je označio kao dugogodišnjeg Đukanovićevog lobistu.

Medojević je dešavanja u Srbiji uporedio sa političkim procesima u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, kada je Demokratski front, čiji je Pokret za promene bio deo, učestvovao u pobedi nad Demokratskom partijom socijalista.

Prema njegovoj verziji događaja, izborna pobeda tadašnje opozicije bila je naknadno oduzeta Demokratskom frontu delovanjem dela crkvenog vrha, medijskih i nevladinih struktura, nakon čega su na ključne funkcije postavljeni ljudi koji nisu pripadali strankama koje su osvojile većinu glasova.

Kao primere je naveo bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i sadašnjeg predsednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, optužujući vlade formirane posle smene DPS-a da su odustale od ciljeva zbog kojih su građani učestvovali u litijama i glasali za promenu vlasti.

Medojević je posebno kritikovao Krivokapića, tvrdeći da je Demokratskom frontu nametnut uz podršku pojedinih predstavnika SPC i da je, nakon izbora za premijera, odustao od politike koju je zastupala dotadašnja opozicija.

Kao jedan od primera naveo je odlaganje potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

On je nove vlasti u Podgorici optužio i da su, umesto obračuna sa sistemom izgrađenim tokom vladavine DPS-a, postigle dogovor sa Đukanovićem i nastavile deo prethodne politike. Izneo je i optužbe o nastavku šverca cigareta i narkotika, bez navođenja dokaza koji bi potkrepili takve tvrdnje.

Govoreći o protestima u Srbiji, Medojević je ocenio da studenti nemaju dovoljno političkog iskustva i informacija da prepoznaju pokušaje uticaja različitih interesnih grupa, zbog čega bi, prema njegovom mišljenju, mogli da postanu sredstvo u političkoj operaciji čije razmere ne razumeju.

On tvrdi i da su za diskreditovanje protivnika takvog plana angažovani delovi crnogorske Agencije za nacionalnu bezbednost i pojedinci u srpskim bezbednosnim strukturama, koji bi, kako je naveo, posredstvom medija i javnih ličnosti napadali svakoga ko se usprotivi interesima Đukanovićeve organizacije.

Medojević je zaključio da je Đukanović posredstvom svojih saradnika već uspeo da oslabi srpske opozicione stranke u Crnoj Gori, a da je naredni korak postavljanje njemu lojalnih ljudi na studentsku izbornu listu u Srbiji.

- Posle Crne Gore, sada pokušavaju da isti plan sprovedu u Srbiji - poručio je Medojević.

Novosti