Da se upravo takav mehanizam često koristi pokazuje primer Hrvatske, koja je Crnoj Gori praktično predstavila čak šest uslova za ulazak u EU, ali i Bugarske koja trenutno blokira pregovore Severnoj Makedoniji.

Rezultat uvođenja sankcija Rusiji mogao bi, između ostalog, da bude i reformisanje Evropske unije i ukidanje prava veta državama članicama. O tome se uveliko priča nakon što je Grčka nedeljama blokirala donošenje 21. paketa sankcija Rusiji jer je tražila izuzeće za brodove kompanije Dinagas.

Evropi je dosta "neposlušnih"

Atina je nedeljama zahtevala izuzeće od sankcija za brodove kompanije Dinagas kako bi mogli da nastave transport profitabilnog ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) i to je bio uslov koji je Grčka postavila da bi pristala na niz drugih mera usmerenih protiv ruskog finansijskog sistema i prihoda od izvoza nafte.

Prema navodima "Fajnenšel tajmsa", tri zvaničnika EU su rekla da se trenutno radi na pronalaženju načina da se ograniči ova taktika, koja postaje sve češća u pregovorima.

Trenutno je za tu temu najviše zainteresovana Crna Gora koja je napredovala na evropskom putu, ali se pred "ciljnom ravninom" suočila sa spiskom zahteva iz Zagreba za "poboljšanje bilateralnih odnosa".

Ako se ima u vidu da Severna Makedonija godinama muku muči, prvo zbog odnosa sa Grčkom, a potom i sa Bugarskom, a da i Srbiju može da sačeka spisak želja iz Hrvatske, jasno je zbog čega gotovo svima u regionu ne prija "evropsko pravo veta".

Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Edi Rama, premijer Albanije, još u februaru ove godine poručili su da ne insistiraju na članstvu u EU, ni na pravu veta, nego na prijemu svojih zemalja u jedinstveno evropsko tržište i Šengensku zonu.

Obradović: Gubitkom veta male članice ostaju bez snage, najbolji primer - Grčka

Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu navodi za "Blic" da je pitanje veta u pogledu donošenja ključnih odluka unutar EU, kao što su proširenje, spoljna i bezbednosna politika, već dugo domen rasprave o uređenju EU.

- Verovatno je da bi takav potez uticao na razbijanje politickog jedinstva unutar članica, a sa druge strane, manje članice bi izgubile snagu koju iz samog veta crpe, što smo videli na primeru Grčke. Regionalni sporovi i uslovljavanja se rešavaju na drugim adresama - ocenjuje Obradović.

Sa druge strane, kako kaže, uvođenje "hibridnog modela odlučivanja za nove članice je nešto što bi bilo delotvorno kao zaštitna klauzula za ubrzan prijem".

- I to je trag i logika kojom se vodi predsednik Vučić kada nudi model uslovnog faznog pristupanja sa ograničenim pravom veta, a fakticki potpun ekonomski i vizni pristup. Teme odlučivanja su najkompleksnije do sada i uvek su između političke zrelosti, strateške vizije i nacionalnih interesa država članica - smatra Obradović.

Dodaje da smatra da će ova tema od cele Evrope iziskivati "mnogo više političkog umeća", jer je u pitanju veliki presedan.

- Ukoliko dođe do presedana, pred celom Evropom će biti zahtev za mnogo više političkog umeća kako bi se tim procesom upravljalo u jedinstvu kao i do sada, uz konsultacije raznih nivoa - zaključuje Obradović.

Latinović: EU je isrpljena od pokušaja da pronađe konsenzus

Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka pri OEBS-u, nije iznenađena sve većim mukama u EU zbog postizanja konsenzusa prilikom odlučivanja.

- Konsenzus je demokratska procedura za postizanje dogovora. Uvek se pronađe rešenja ako postoji volja. Istina je da ti pregovori traju dugo, ali se dolazi do rešenja kao sada u slučaju 21. paketa sankcija Rusiji. Sada je problem bio sa Grčkom, ranije je prepreka bio Viktor Orban, bivši premijer Mađarske. Svako tu štiti svoje interese - analizira Latinović za Blic".

Kako kaže, EU je dosta iscrpljena i umorna od pokušaja da se pronađe konsenzus u odlučivanju.

- Zbog toga se razmišlja o promeni modaliteta kada će se odluka u EU donositi kosenzusom, a kada ne. Male članice EU svakako imaju otpor prema ukidanju konsenzusa. Njima je bitno da zaštite nacionalni interes. Sada je na dnevnom redu konsenzus u vezi sa prijemom novih članica. Državama u regionu trebalo bi da bude glavni cilj napredak na evropskom putu i zatvaranje svih poglavlja - navodi Latinović.