Dušan Janjić, Ivica Miškulin i N1 BiH obrušili su se na predsednika Srbije Aleksandra Vučića nakon njegovog istorijskog govora sinoć u Mrkonjić Gradu, na centralnoj ceremoniji obeležavanja hrvatsko-muslimanskog pogroma nad Srbima Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine.
U emisiji se kometarisala izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da "Srbija više nikada neće dozvoliti novu Oluju".
-"Oluja" je bio jedan vojno-policijski završetak, jedna akcija koja završava jedan dug proces ratova i sukoba, a koji je itekako bio rat sa konsekvencama podele Bosne i Hercegovine. Ono sinoć je bio jedan sramni kič, što bi rekli limenih doboša i govora. Govorimo o govoru i Vučića i Dodika i moram da kažem da scena zabrinjava, da Mrkonjić Grad to nije zaslužio, da žrtve rata to nisu zaslužile - izjavio je Janjić, pa je nastavio sa napadima na predsednika Vučića:
-Njegova era se završila, on se lično zatvorio u jedan balon, koji je označen onom već starom i filozofskom, naučno dokazanom istinom Hegelovom to je da mrtvi vuku za noge žive. Ovoga živoga Vučića, pred kraj karijere ta sećanja ili podsećanja na mrtve vuku i te kako duboko u zaborav - izjavio je Janjić.
Tu se nije zaustavio:
-Vrlo je indikativna ta rečenica Vučića, "nikad nećemo dozvoliti", pa ko si ti? Sad moram tako da ga pitam, on ima blog gde mu se ljudi javljaju, ko si ti bre. Pa tvoje doba je prošlo u Srbiji - izjavio je Janjić.
Miškulin je izjavio da ga je "ono što smo čuli juče u Mrkonjić Gradu ostavilo duboko žalosnim", pa za hrvatske zločine izjavio kako bi ih "definisao više kao privremene ispade divljaštva i slično".
-Oni sigurno nisu ishod određenog unapred smišljenog plana da se nanese šteta drugoj etničkoj zajednici - izjavio je Miškulin.
Šta je izjavio Tuđman
Međutim, valja podsetiti na izjavu tadašnjeg predsednika Hrvatske Franja Tuđmana tokom sastanka u vili Josipa Broza Tita na Brionima 31. jula 1995., gde je doneta odluka o napadu.
Prema Brionskim transkripatima, Tuđman je naglasio: "To je sada tema naše današnje rasprave, da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu".
Govorio je takođe o uklanjanju "remetilačkog faktora" naglasivši da će odstranjivanje "stranog, povijesno odvojenog" elementa doneti pozitivne posledice etničke homogenizacije. Nije pritom zaboravio da skrene pažnju da dok operacija bude trajala treba javno "jamčiti tobože građanska prava".
Prvih dana avgusta 1995. godine dogodila se agresija Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu (RSK), tokom koje je poginulo ili nestalo više od 1.900 osoba i proterano najmanje 220.000 Srba, a počela je na današnji dan u zoru. Više o tome u našoj posebnoj vesti.
Komentari (0)