Voditelj Nove S je, govoreći o približavanju izbora, rekao da se u tom kontekstu tumači i najavljeno helikoptersko, kako je naveo, deljenje jednokratne pomoći svim građanima, uz veća izdvajanja za pojedine kategorije. Upitao je sagovornika da li, prema njegovoj analizi, za tih 600 miliona evra postoji evidentan prostor i da li je reč o realnim sredstvima ili zaduživanju.

1

"Pa ne, tu je već bilo dosta diskusija o tome. To je, dakle, iz tog Akcionog fonda koji je poseban fond iz koga će se to iskoristiti. Ali čak i bez toga, kad imate trenutno ovaj budžetski deficit koji je 1%, dakle vi još imate 2 procenta BDP-a da potrošite više nego što ste prihodovali. ​Dakle, ono što sigurno možemo da znamo jeste da u budžetu sada ima dovoljno prostora za novo povećanje penzija, pogotovo ovih najnižih penzija koje su najavljene pre par meseci i razna druga davanja. Sve što je do sada bilo rađeno sada će biti rađeno na malo većoj skali", rekao je Pavlović.

Voditelj je, zatim, zatražio kratak zaključak i upitao da li sagovornik, na osnovu svega što zna i vidi, smatra da ne postoje rizici da Srbija ide ka bankrotu ili da se nalazi na ivici velike finansijske nestabilnosti, kako neki tvrde.

2

"Ja govorim sve ono što kažu podaci. Ako su podaci tačni, ja ne vidim da tu postoji bilo kakav prostor za neki katastrofični scenario. Može da bude malo povuci-potegni. Recimo, Vlada Srbije je visoku potrošnju uradila suprotno savetima MMF-a, ali ipak zadržala je inflaciju nisko, puno je trošila, ostvarila je neki privredni rast. Dosta povoljno se za Vladu kreću ove ekonomske okolnosti u ovom trenutku", ocenio je profesor.

Voditelj je podsetio i na to da ministar finansija Siniša Mali na kritike o zaduživanju odgovara da se Srbija zadužuje odgovorno, u okviru kapaciteta za vraćanje duga, pa je upitao da li to znači da Srbija i dalje ima prostor za novo zaduživanje.

3

"Ja mislim da da i moram da se složim tu sa ministrom. Ja često razgovaram sa ljudima koji kupuju evroobveznice, dakle, stranci iz stranih fondova. Oni u tom smislu nemaju primedbi na Srbiju. Znači, oni smatraju da je Srbija u tom smislu zemlja koja redovno servisira svoj javni dug. Tako da ima prostora da se dodatno zemlja zaduži za bilo koji razlog", kaže ekonomista.

Takođe, Pavlović je govorio i o zaduženosti kompanije Telekom nakon javnih napada o poslovanju:

4

"Ako pogledate, čak i ovaj dug koji je Telekom uzeo sada, ove dve milijarde. Interesovanje kada je Telekom izdao te evroobveznice da bi uzeo taj dug je bilo negde oko 14 milijardi evra. Tako su bar oni prijavili. ​Dakle, pul od 14 milijardi evra je bio zainteresovan za te obveznice od dve. Znači, to otprilike pokazuje da oni koji kupuju mogu da očekuju da će to da se vrati."