Dok najavljuje rasformiranje RTS-a i kritikuje ulaganja u selo, Đilasa sustižu podaci o poslovanju njegove nekadašnje firme i rastu agrarnog budžeta.

Lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas ponovo je govorio o svom planu „Srbija posle Vučića“, najavljujući da bi blokaderi, ukoliko dođu na vlast, već u prva 24 sata krenuli u promenu i rasformiranje Radio-televizije Srbije.

- Napravili smo taj plan koji se zove „Srbija posle Vučića“, koji kaže da se u prvih 24 sata kreće u promenu RTS-a, rasformiranje – rekao je Đilas gostujući na televiziji Nova S.

Međutim, dok danas najavljuje rasformiranje Javnog servisa, lider SSP-a nije pomenuo poslovanje svoje nekadašnje firme „Dajrekt medija“ sa RTS-om, zbog kojeg su, prema navodima iz istrage objavljenim 2019. godine, Javni servis i građani Srbije oštećeni za čak 688 miliona dinara.

Milionska šteta preko marketinga RTS-a

Kako je tada saopšteno, sporne radnje izvršavane su od avgusta 2009. do 2018. godine. Navodilo se da je „Dajrekt medija“, osim popusta na cene oglašavanja, dobila i pravo na određeni broj reklamnih sekundi i GRP-ijeva bez naknade.

Tako Đilas danas želi da rasformira instituciju preko koje je njegova nekadašnja kompanija, prema tadašnjim tvrdnjama nadležnih, ostvarivala privilegije i učestvovala u poslovima koji su RTS i građane Srbije koštali stotine miliona dinara.

Đilas je u istom gostovanju uspeo i da udari na sopstvene opozicione partnere, ali i da prizna političku činjenicu koju opozicija često pokušava da ospori – da predsednika Aleksandra Vučića podržava više od dva miliona građana.

Đilas deli lekcije i o poljoprivredi

Lider SSP-a nedavno je pokušao da se predstavi i kao zaštitnik srpskog sela. Tokom skupštinske rasprave o poverenju Vladi Srbije, koju su zatražila 62 opoziciona poslanika, kritikovao je vlast zbog navodne nedovoljne brige o poljoprivrednicima.

- Prava vlada u prvih 100 dana kreće u borbu da spase poljoprivredu, koncentriše se na stotine hiljada pravih gazdinstava, subvencije daje tako da pomogne da se povećaju prinosi. Tako se pomaže. Jer sa hektara koji se ne navodnjava, gospodo, dobija se pet tona kukuruza, a sa onog koji se navodnjava tri puta toliko. Pa kada podignemo prinose, onda kreću fabrike za preradu. U svetu svakog dana ima više ljudi i duže žive. Bez čega ne mogu? Bez energije i bez hrane – poručio je Đilas.

Ko ga ne zna, mogao bi da pomisli da se tokom poslednje decenije ništa nije promenilo i da država nije višestruko povećala ulaganja u domaću poljoprivredu. Zvanične brojke, međutim, pokazuju potpuno drugačiju sliku.

Agrarni budžet sa 20 porastao na 147,5 milijardi dinara

Agrarni budžet Srbije 2011. godine iznosio je svega 20 milijardi dinara, odnosno približno 2,8 odsto ukupnog republičkog budžeta. U poslednjoj godini bivše vlasti, 2012, inicijalno je bio projektovan na oko 40 milijardi dinara.

Agrarni budžet za 2026. godinu iznosi rekordnih 147,5 milijardi dinara, što predstavlja oko 7,2 odsto republičkog budžeta. To je više od sedam puta veći iznos nego 2011. godine.

U budžetu su obezbeđena i sredstva za subvencije od 18.000 dinara po hektaru, kao i do 17.000 dinara za sertifikovano seme, dok su podsticaji dodatno povećavani kroz različite mere, konkurse i ugovore namenjene poljoprivrednicima.

Računica je jasna: kada se uporede izdvajanja iz vremena vlasti u kojoj je Đilas bio jedan od najuticajnijih ljudi sa rekordnim agrarnim budžetom za 2026. godinu, njegova priča o „nebrizi za selo“ pada pred činjenicama.

Posle obećanja o rasformiranju RTS-a i lekcija o poljoprivredi ostaje, narodski rečeno – tabula raza. Đilas bi danas da uređuje Javni servis i spasava selo, ali ga i u jednom i u drugom slučaju demantuju tragovi njegove vlasti i konkretne brojke.

(24 sedam)