Aleksandar Šešelj govorio je nedavno u emisiji „Info jutro“ o stanju demokratije u Srbiji i zemljama Evropske unije, ocenjujući da je nivo demokratije u našoj zemlji „mnogo viši nego bilo gde u Evropskoj uniji“.

Šešelj je tokom izlaganja napravio poređenje sa političkim prilikama u Nemačkoj, Francuskoj, Rumuniji i Moldaviji, a posebno je govorio o odnosu prema opozicionim političarima i strankama.

Kao primer naveo je mogućnost da se u Srbiji zabrani kandidatura opozicionim ličnostima, tvrdeći da bi reakcija međunarodne zajednice u tom slučaju bila drastična.

Njegovu izjavu prenosimo u celosti:

– Nivo demokratije u Srbiji je mnogo viši nego bilo gde u Evropskoj uniji. Zamislite samo da je Vučić zabranio Ponošu ili rektoru Đokiću da se kandiduju na izborima. Ponovo bi nas bombardovali.

– Što se tiče odnosa prema političkim protivnicima, prema političko-partijskom sistemu, Srbija se ne može porediti sa nivoom demokratije u bilo kojoj zemlji članici Evropske unije, kakva god da je situacija tamo. Pogledajte Nemačku, najbogatiju, najveću zemlju u Evropskoj uniji. Tamo je vlada Olafa Šolca organizovala ono što se zove koalicija semafora, organizovala demonstracije protiv opozicione stranke. Zamislite premijera i druge predstavnike vlade kako idu po celoj Nemačkoj protestujući protiv postojanja AfD, šta god da mislimo o njima. U tom trenutku, to nije bila najpopularnija stranka, ali je pretila celom tom ringišpilu u Nemačkoj sa tim establišment strankama tamo. Dakle, kancelar protestuje protiv jedne opozicione stranke.

– I sada, imamo pitanje – jedno od glavnih političkih pitanja u Nemačkoj – dakle, vlada u Nemačkoj se promenila, došao je Merc. Glavno političko pitanje je da li će ta stranka biti zabranjena pre sledećih saveznih izbora u Nemačkoj od strane Ustavnog suda? Zamislite, stranka sada ima 29%, predviđaju da će osvojiti oko 10 procenata više od CDU-CSU, koja je uvek bila najznačajnija i najjača stranka tamo.

1

– Dakle, sada, hoće li ta stranka, AfD, biti zabranjena ili ne? Jer postoji opasnost, i već je izvesno, da će 10. septembra na nekim pokrajinskim izborima, posebno na teritoriji istočne Nemačke, AfD pobediti i samostalno formirati vladu u određenim pokrajinama, što bi bio šok za nemački politički establišment.

– U Francuskoj su, baš nedavno, bili neuspešni pokušaji da se zabrani Marin Le Pen da se kandiduje na predsedničkim izborima u Francuskoj. Dakle, pokušali su da je zvanično zabrane. To je jednostavno skandal. Zamislite samo da je Vučić zabranio Ponošu ili rektoru Đokiću, rekavši: „Ne možete da se kandidujete na izborima.“ Ponovo bi nas bombardovali.

– A u Rumuniji, pre drugog kruga, ovom Georgeskuu su potpuno zabranili učešće. Zašto? Zato što su Rusi navodno nešto uradili sa TikTok-om... Zamislite samo da je glavno pitanje na parlamentarnim izborima u Srbiji TikTok i ko kontroliše TikTok. To je nešto nezamislivo u Srbiji. Nešto je nezamislivo postaviti kao ozbiljno političko pitanje da li koristiti TikTok ili ne.

– U Moldaviji je Maja Sandu izgubila izbore u Moldaviji, ali je pobedila u moldavskoj dijaspori. I tamo gde je koncentrisan najveći deo moldavske dijaspore – ima ih više nego u samoj Moldaviji – u Ruskoj Federaciji, tamo je glasanje bilo zabranjeno. Dakle, Moldavci mogu da glasaju u Nemačkoj, u Italiji, u Portugalu, ali u Rusiji, gde ih ima nekoliko stotina hiljada, nije im dozvoljeno da glasaju.

– Dakle, to je mera demokratije u Evropskoj uniji i ja se uopšte ne bih poredio sa njima, ne sa Hrvatima, posebno ne sa Crnogorcima. Dakle, to su sve satelitske zemlje koje nemaju čak ni svoju nezavisnost, niti imaju bilo kakvu demokratsku tradiciju, i to uopšte ne bi trebalo da koristimo kao meru za bilo šta slično.

– Dakle, naš nivo demokratije je mnogo viši nego bilo gde u Evropskoj uniji, i ne bi trebalo da potkopavamo našu demokratiju slažući se ni sa Duškom Lopandićem ni sa bilo kojim predstavnikom tih prozapadnih parlamentarnih stranaka ovde, jer jednostavno iz tog primera vidimo da to apsolutno nema nikakve veze sa demokratijom.