Pravi vođa blokaderske liste i bivši lider Demokratske stranke Bojan Pajtić naredio je svojim poslušnicima napad na profesora Mila Lompara, koga je prethodno izbacio sa spiska kandidata za poslanike.

Pajtić je izdao komandu da se svim snagama napada profesor Lompar jer je u javnost izašao sa svim informacijama o tome ko stoji iza tzv. studentske liste.

Profesor je objasnio da je bivši predsednik DS odgovoran za kadriranje zajedno s Nemcima.

Prvi koji je poslušao nezvaničnog lidera blokaderskog pokreta je predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović. Prostački je poručio Lomparu:

„Ajde gosn profesore, oladi malo. Poštedi nas tvojih prenemaganja“, napisao je Grbović.

Podsetimo, blokaderski profesor Milo Lompar izjavio je da Bojan Pajtić, vođa blokadera iz Novog Sada, komanduje svima sa tzv. studentske liste.

Kako navodi Lompar, takve izjave Pajtića su uznemirujuće.

- Imamo jednu rečenicu Bojana Pajtića koja duboko uznemiruje. On kaže - najbolje bi bilo da niko ništa ne govori dok se izbori ne završe. Opet vidite - jedna potreba da se diriguje javnošću i dok ja ne kažem ne sme niko usta da obeli. To je uvredljivo. Zašto bismo to morali da trpimo - kaže Lompar.

Takođe, gostujući na KTV Zrenjanin, Lompar je odbio da da nedvosmislenu podršku blokaderima, obrazlažući da je takvu odluku doneo zbog blokadera iz Novog Pazara.

Nemački stipendisti pomogli u formiranju Pajtićeve blokaderske liste?!

Iz dana u dan sve je više neoborivih dokaza da iza takozvane Pajtićeve blokaderske liste stoje i direktni strani interesi!

Tako su na Pajtićevoj listi osvanuli kandidati čije se obrazovanje i karijere godinama usko vezuju za Nemačku: Marina Petrović Julih (pod rednim brojem 45) i Nikola Vujčić (pod rednim brojem 208), oboje vanredni profesori na Filološko-umetničkom fakultetu (FILUM) u Kragujevcu.

Marina Petrović Julih, dugogodišnji nemački stipendista, preuzela je funkciju šefa Katedre za nemački jezik na FILUM-u nakon doktorata 2013. godine, a prethodno se usavršavala na Univerzitetu u Lajpcigu.

Pored učešća u projektima koje je direktno finansirala Fondacija dunavskih Nemaca, kao član Saveza germanista Jugoistočne Evrope redovno je obilazila Prištinu, Tiranu i Sarajevo, ostvarujući bliske kontakte i saradnju s nemačkim državljanima.

Njen kolega s fakulteta Nikola Vujčić predstavlja još jedan očigledan primer dugogodišnjeg inostranog planskog finansiranja.

Kao stipendista Nemačke organizacije za akademsku razmenu (DAAD), Vujčić 2007. godine odlazi u Nemačku gde magistrira i doktorira na Univerzitetu u Rostoku.

Tokom tog boravka, pored rada u centru za azilante, ostvario je i izuzetno bliske kontakte sa zvaničnim predstavnicima nemačkih državnih organa, da bi po povratku u Srbiju preuzeo vođenje ERASMUS+ i drugih projekata finansiranih iz inostranstva.

Biografije Marine Petrović Julih i Nikole Vujčića otvaraju više nego opravdanu sumnju: u kojoj meri inostrani centri moći preko svojih dugogodišnjih stipendista ostvaruju direktan uticaj na političko delovanje Pajtićeve liste?