Dok su studenti tvrdili da na njihovoj listi neće biti ljudi koji su se ranije bavili politikom, na 167. mestu našao se Dejan Radivojević, vanredni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta, čije ime se godinama vezuje za opozicione inicijative, proteste i političke organizacije.

Na blokaderskoj listi našli su se i profesori koji su tokom prethodnih godina bili politički aktivni ili podržavali različite opozicione inicijative, a među njima je i Dejan Radivojević, vanredni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta i kandidat na 167. mestu liste.

Njegov dosadašnji javni angažman pokazuje da mu političke aktivnosti nisu novost.

Pre početka blokada na državnim fakultetima, Radivojević se našao među potpisnicima onlajn peticije povezane sa pokretom „1 od 5 miliona“, o čemu je 2019. godine izveštavao Peščanik. Njegovo ime povezivano je i sa aktivnostima Zeleno-levog fronta, političke organizacije koja je nastala iz pokreta „Ne davimo Beograd“.

Radivojević je učestvovao i na protestima i bio potpisnik inicijativa povezanih sa tadašnjom koalicijom „Srbija protiv nasilja“, koju su 2023. godine činile brojne opozicione stranke i pokreti, među kojima SSP Dragana Đilasa, DS, NPS, ZLF, PSG i Srbija centar.

Da li je studentima prećutao političku prošlost?

Upravo tu nastaje paradoks. Predstavnici studentskog pokreta mesecima su uveravali javnost da na njihovoj izbornoj listi neće biti ljudi koji su se ranije bavili politikom. Ipak, na listi se našao Radivojević, iza kojeg stoje godine podrške opozicionim inicijativama, protestima i organizacijama.

Zato se nameće pitanje da li su studenti znali za njegov raniji politički angažman i uprkos tome ga kandidovali ili im je Radivojević taj deo biografije prećutao kako bi se domogao mesta na listi. Ako su znali, onda su pogazili sopstveno obećanje. Ako nisu, otvara se pitanje da li ih je profesor obmanuo zarad lične političke ambicije i moguće poslaničke fotelje.

Od protesta do kandidature

„Dr geolog“, kako se predstavlja na društvenim mrežama, potom se uključio i u aktivnosti tokom fakultetskih blokada. Na svom matičnom fakultetu učestvovao je na tribinama na kojima su se okupljali predstavnici zborova i učesnici blokada.

Njegov politički angažman tu se nije završio. Pojavljivao se i u blokaderskim podkastima, gde je govorio o NIS-u i energetskim pitanjima, da bi se sada njegovo ime našlo i na izbornoj listi.

Zbog toga njegov put od peticija, protesta i opozicionih inicijativa do kandidature za narodnog poslanika teško može da se predstavi kao iznenadno buđenje građanskog aktivizma. Reč je o kontinuitetu koji je postojao mnogo pre studentskih blokada.

Ostaje, međutim, pitanje ko je u ovoj priči obmanut: javnost, kojoj je obećana lista bez politički angažovanih kandidata, ili studenti koji su Radivojeviću otvorili vrata kandidature. Odgovor na to moraće da pruže oni koji su sastavljali listu, dok će konačan sud dati birači na izborima 25. oktobra.

Video možete pogledati OVDE