Predsednik Srbije Aleksandar Vučić jedan deo obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija posvetio je veštačkoj inteligenciji i tehnološkoj transformaciji koja već menja način na koji funkcionišu države i društva.

Vučić je ocenio da mir nije jedini veliki test sposobnosti sveta da upravlja promenama, jer se čovečanstvo istovremeno nalazi usred tehnološke revolucije čije pune razmere tek treba da postanu vidljive.

– Veštačka inteligencija već menja ekonomiju, obrazovanje, medicinu, bezbednost, tržište rada i način na koji države funkcionišu – poručio je Vučić.

Prema njegovim rečima, potencijal novih tehnologija je ogroman, ali sa njim dolaze i novi rizici.

AI, kako je naveo, može da donese veliku korist čovečanstvu, ali istovremeno može da produbi postojeće nejednakosti, omogući nove oblike manipulacije i otvori potpuno nove bezbednosne probleme.

Vučić je podsetio i na ulogu Srbije u Globalnom partnerstvu za veštačku inteligenciju – GPAI. Srbija je tokom 2025. imala vodeću ulogu u toj inicijativi, dok je Beogradska ministarska deklaracija o veštačkoj inteligenciji prethodno dobila saglasnost 44 države članice i Evropske unije. Dokument je posebno naglasio bezbedan, odgovoran i čoveku usmeren razvoj AI.

„Što je tehnologija moćnija, ljudi moraju biti odgovorniji“

Vučić je upravo pitanje odgovornosti izdvojio kao jednu od ključnih tema budućeg razvoja.

Njegova poruka bila je da tehnološki napredak sam po sebi nije dovoljan.

– Što tehnologija postaje moćnija, to ljudi koji njome upravljaju moraju biti odgovorniji – poručio je predsednik Srbije.

Naveo je da svet može da raspolaže najmodernijim algoritmima, kvantnim računarima, dronovima i sistemima veštačke inteligencije sposobnim da za nekoliko sekundi obrade količine podataka za koje su ranije bile potrebne godine.

Ali čak ni takav napredak, prema njegovim rečima, neće automatski doneti veću bezbednost.

AI ne može da popravi svet u kojem pravila ne važe za sve

Vučić je pitanje veštačke inteligencije povezao sa širim problemom međunarodnog poretka o kojem je govorio tokom svog obraćanja.

Kako je objasnio, ako osnovna međunarodna pravila nastave da se primenjuju selektivno, tehnološki napredak neće rešiti političke probleme sveta.

Naprotiv, čovečanstvo bi moglo da postane tehnološki mnogo naprednije, dok istovremeno živi u politički sve manje predvidivom okruženju.

Zbog toga je poručio da odgovorno upravljanje tehnološkom transformacijom mora da počne od jačanja osnovnih principa na kojima počiva međunarodni sistem.

Među njima je izdvojio suverenu jednakost država, poštovanje teritorijalnog integriteta, zabranu upotrebe sile osim u slučajevima koje predviđa Povelja UN i, kako je posebno naglasio, obavezu da se pravila ne menjaju od slučaja do slučaja.

Srbija je tokom predsedavanja GPAI kao jedan od prioriteta isticala upravo povezivanje tehnološkog napretka sa bezbednošću, ljudskim pravima, vladavinom prava, odgovornošću i smanjivanjem digitalnog jaza. Evropska komisija je takođe zabeležila da je Srbija tokom 2025. predsedavala Globalnim partnerstvom za veštačku inteligenciju i da je Beogradska deklaracija bila usmerena na odgovornu i čoveku orijentisanu primenu AI.

Poruka Vučića bila je da napredak veštačke inteligencije više nije pitanje budućnosti – on se već događa.

Pravo pitanje, prema njegovom obraćanju, jeste hoće li države uspeti da nove tehnologije stave u službu ljudi i razvoja ili će njihova sve veća moć samo dodatno pojačati postojeće političke, društvene i bezbednosne probleme.