Prema podacima ruskih medija, nacionalni avio-prevoznik Aeroflot otkazao je više od 100 letova iz i ka Moskvi, dok je preko 140 letova kasnilo zbog višestrukih zatvaranja aerodroma usled opasnosti od napada. Ruska PVO oborila je devet dronova u okolini prestonice, potvrdio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin.
Dok su trajali ovi napadi i bitka ruskih PVO jedinica sa ukrajinskim projektilima, stigla je i vest da je avion predsednika Srbije Aleksandra Vučića, na putu ka Moskvi, morao prinudno da sleti u Baku, javila je azerbejdžanska agencija APA.
Kasnije je potvrđeno da je avion nastavio put, ali uz nepoznate razloge prekida leta.
Iako su napadi dronovima na Moskvu ranije već viđani, ovako koordinisani i uporni udari jasno ukazuju na pokušaj da se poremete pripreme za obeležavanje 80 godina od pobede nad nacističkom Nemačkom, najvažnijeg sekularnog praznika u Rusiji.
"Napadi imaju psihološki efekat"
Stručnjaci ocenjuju da ovi napadi imaju i psihološki efekat, jer narušavaju osećaj sigurnosti građana i direktno podrivaju narativ predsednika Vladimira Putina da „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini ide po planu. Istovremeno, ovakve provokacije mogu predstavljati diplomatski izazov uoči dolaska stranih državnika, među kojima su, osim kineskog lidera, i predsednik Brazila Luiz Injasio Lula da Silva.
Prema informacijama srpskih medija, Litvanija, a zatim i Letonija, zabranile su Vučiću prelet kroz svoj vazdušni prostor, dok je Evropska unija ranije uputila neformalna upozorenja liderima zemalja kandidata da ne prisustvuju događaju u Moskvi. Vučić je na to odgovorio da ostaje pri obećanju datom Putinu i da će prisustvovati obeležavanju Dana pobede, ali bez članova vlade i vojske, kako ne bi bili izloženi sankcijama.
U međuvremenu, ruska agencija za vazdušni saobraćaj Rosavijacija saopštila je da su u toku mere stabilizacije rasporeda letova, dok je Udruženje ruskih turističkih operatera objavilo da su poremećaji zbog dronova pogodili najmanje 350 letova i poremetili planove za oko 60.000 putnika. Među pogođenim gradovima, osim Moskve, nalaze se i Sankt Peterburg, Soči i drugi.
Ove nedelje u Moskvu stiže i kineski predsednik Si Đinping, što će biti njegova treća poseta Rusiji od početka sukoba u Ukrajini. Njegova prethodna poseta u martu 2023. predstavljala je političku podršku Putinu, svega nekoliko dana nakon što je Međunarodni krivični sud izdao poternicu za ruskog lidera zbog navodne umešanosti u otmice dece iz Ukrajine.
Kremlj je u utorak potvrdio da će Putin već krajem avgusta ili početkom septembra otputovati u uzvratnu posetu Kini.
Dok Moskva najavljuje jednostrani 72-časovni prekid vatre povodom Parada pobede, Kijev taj potez odbacuje kao „manipulaciju“. Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina ne može garantovati bezbednost nijednoj stranoj delegaciji koja odluči da prisustvuje događajima u Moskvi:
— Ne možemo preuzeti odgovornost za ono što se dešava na teritoriji Rusije. Oni (Rusi) su zaduženi za vašu bezbednost, mi nećemo davati nikakve garancije — poručio je Zelenski, dodavši da je ukrajinskom Ministarstvu spoljnih poslova dao nalog da odvrati strane delegacije od posete Rusiji.
(Informer)
Komentari (19)