Napetost na Bliskom istoku dostiže tačku ključanja nakon što su zvaničnici upozorili da bi američki vojni udar na Iran mogao da usledi već u naredna 24 sata. Istovremeno, Sjedinjene Američke Države počele su hitnu evakuaciju dela svog vojnog i civilnog osoblja iz strateški važnih baza širom regiona, što se tumači kao jasan signal da Vašington ozbiljno razmatra vojnu opciju.

SAD su započele povlačenje ljudi iz više vojnih objekata u trenutku kada su tenzije naglo porasle nakon upozorenja iz Teherana da će američke baze u regionu biti napadnute ukoliko predsednik Donald Tramp naredi vojni udar na Iran. Jedan američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da je ova mera doneta iz predostrožnosti, zbog sve većih bezbednosnih rizika.

U međuvremenu, dvojica evropskih zvaničnika izjavila su da je američka vojna intervencija sada vrlo realna mogućnost. Jedan od njih je ocenio da bi do udara moglo doći čak i u naredna 24 sata. Sličnu procenu dao je i izraelski zvaničnik, koji tvrdi da je Donald Tramp već doneo odluku o intervenciji, iako tačan trenutak i razmere napada još nisu poznati.

Dok iransko rukovodstvo pokušava da uguši najteže unutrašnje nemire sa kojima se Islamska Republika ikada suočila, Teheran istovremeno nastoji da odgovori na Trampove ponovljene pretnje da će intervenisati u znak podrške antivladinim demonstrantima.

Katar je saopštio da se povlačenje osoblja iz vazduhoplovne baze Al Udeid, najveće američke baze u regionu, sprovodi upravo zbog aktuelnih regionalnih tenzija. Prema rečima trojice diplomata, određenom broju ljudi je naređeno da napusti bazu, iako za sada nema znakova masovnog premeštanja vojnika, poput onog koji je viđen prošle godine uoči iranskog raketnog napada.

Predsednik Tramp je u više navrata zapretio vojnom intervencijom kako bi podržao demonstrante u Iranu, gde je, prema različitim izveštajima, tokom gušenja protesta ubijeno na hiljade ljudi.

Nemiri, koji su započeli pre dve nedelje kao protesti protiv teških ekonomskih uslova, poslednjih dana su eskalirali u najnasilnije sukobe od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen sadašnji sistem klerikalne vlasti u Iranu. I Teheran i zapadne sile saglasni su da je reč o najdubljoj krizi u zemlji u poslednjih više od četiri decenije.

Prema navodima iranskih vlasti, stradalo je više od 2.000 ljudi, dok jedna organizacija za ljudska prava procenjuje da je broj žrtava veći od 2.600. Načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga Abdolrahim Musavi izjavio je da se Iran nikada ranije nije suočio sa ovakvim razaranjem, optužujući strane neprijatelje za izazivanje krize. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro ocenio je da se radi o najbrutalnijoj represiji u savremenoj istoriji Irana.

Iranske vlasti su optužile Sjedinjene Američke Države i Izrael da stoje iza podsticanja nemira, tvrdeći da se radi o koordinisanoj akciji naoružanih terorističkih grupa koje imaju za cilj destabilizaciju države.