Kako piše ruska agencija RIA Novosti veliki sporazum EU sa Južnom Amerikom, sa jedne strane je nazvan istorijkom, a sa druge "najgorim u istoriji"

Sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim ekonomskim blokom Merkosur razvijan je gotovo 25 godina. Kako je saopštila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, dokument je odobren.

EU je drugi najveći trgovinski partner Merkosura, posle Kine. Sporazum će omogućiti latinoameričkim zemljama da značajno ojačaju svoje pozicije na evropskom tržištu, jer predviđa postepeno ukidanje carina na poljoprivredne proizvode i industrijsku robu. Prema procenama Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja, izvoz samo govedine iz Južne Amerike u EU mogao bi da skoči za 30%.

Upravo toga se plaše evropski farmeri: "priliv jeftinih proizvoda bukvalno će ubiti poljoprivredu Evropske unije i upropastiti poljoprivrednike".

Protestovali su prošle godine, a sada su ponovo izašli na ulice — u Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Austriji, Irskoj i Belgiji. U Parizu je ovaj sporazum nazvan najgorim u istoriji EU.

Fon der Lajen ima drugačije mišljenje. Po njenim rečima, sporazum je „istorijski“. Prema informacijama RIA Novosti, ona namerava da ga potpiše već 17. januara, ne čekajući odobrenje Evropskog parlamenta.

Ako sporazum stupi na snagu, nastala bi jedna od najvećih zona slobodne trgovine na svetu — sa više od 700 miliona potrošača.

Pristalice sporazuma — pre svega vlade Nemačke i Španije — smatraju da će to oživeti evropsku ekonomiju. Međutim, efekat može biti potpuno suprotan.

„Tek što su evropski farmeri uspeli da od vlasti izbore kvote na poljoprivredne proizvode iz Ukrajine, koji su preplavili tržište po dampinškim cenama, Brisel je, u korist transnacionalnih korporacija, progurao sporazum sa Merkosurom. Naravno, jeftin izvoz iz Latinske Amerike srušiće agrarnu industriju EU“, kaže Hadžimurad Belharoev, docent Instituta za svetsku ekonomiju i biznis RUDN-a.

Proizvođači u EU biće prinuđeni da snižavaju cene, što će dodatno pogoršati položaj malog i srednjeg biznisa, dodaje Dmitrij Semjonov, ekonomista i pravnik za međunarodno pravo.

Asimetričan sporazum?

Proizvođači automobila i farmaceutske kompanije iz EU dobiće pristup ogromnom tržištu Merkosura. Ali će poljoprivredni giganti Argentina i Brazil u Evropu isporučivati još više govedine, živine, pirinča, meda i šećera. Prema procenama Bloomberg Economicsa, ekonomska korist za EU od takve saradnje biće minimalna — svega 0,1% BDP-a.

Reč je o klasičnom asimetričnom sporazumu, konstatuje Andrej Hlutkov, direktor Predsedničke akademije u Sankt Peterburgu. Brisel, prema njegovim rečima, faktički žrtvuje interese evropskih poljoprivrednika, pre svega francuskih, poljskih i irskih, radi spasavanja tehnološkog izvoza Nemačke.

Međutim, kako ističe, evropski zvaničnici nisu imali izbora. Posle „samoodsecanja“ od ruskih resursa i tržišta, ekonomija EU, a pre svega njeno nemačko industrijsko jezgro, našla se u situaciji opasnog nedostatka manevarskog prostora. Latinska Amerika se zato više ne posmatra kao ravnopravan partner, već kao rezervna platforma sposobna da nadoknadi gubitke, smatra ekonomista.

BONUS VIDEO