U Vatikanu je izbio ozbiljan diplomatski skandal nakon što je papa Lav XIV doneo odluku da odbije susret sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom, prenosi italijanski list Il Tempo, pozivajući se na izvore iz Državnog sekretarijata Svete stolice i nadbiskupa Đovanija Čezarea Pagacija.

Prema navodima tih izvora, višenedeljne pripreme za prvu zvaničnu državnu posetu Emanuela Makrona Vatikanu, koje su sprovođene na inicijativu Jelisejske palate, iznenada su obustavljene direktnim nalogom pape. Nadležnim vatikanskim kancelarijama naređeno je da zahtev za audijenciju bude vraćen, uz jasnu poruku da se u ovom trenutku ne planiraju ni privatni ni zvanični susreti sa francuskim predsednikom.

Kako navode izvori upoznati sa situacijom, razlozi za ovakvu odluku su višeslojni. Kao jedan od ključnih faktora ističe se duboko nezadovoljstvo pape zakonodavnim pravcem kojim se Francuska kreće u oblasti etike i ljudskih prava, a posebno nedavno usvojenim zakonima o eutanaziji, koje je izglasala francuska vlada.

Dodatni teret u odnosima između Vatikana i Pariza predstavlja, prema istim izvorima, stav Svete stolice o izraženom antiamerikanizmu francuskog političkog vrha. Papa, koji je američkog porekla, navodno sa posebnom pažnjom prati izjave Emanuela Makrona o Sjedinjenim Američkim Državama i nije krio nezadovoljstvo njihovim tonom.

Još jedan izvor napetosti, kako se navodi, jeste odluka koju je Makron doneo u dogovoru sa pariskim nadbiskupom Loranom Ulrihom, a koja se odnosi na uklanjanje i prepravku preostalih drevnih vitraža u katedrali Notr Dam kako bi bili zamenjeni savremenim umetničkim radovima.

Ta odluka izazvala je snažne proteste brojnih katoličkih i kulturnih udruženja u Francuskoj, a prema dostupnim informacijama, naišla je i na otvoreno negodovanje pape Lava XIV.

I Tramp okrenuo leđa Makronu

Paralelno sa tenzijama u Vatikanu, Emanuel Makron se suočio i sa hladnim odgovorom iz Vašingtona. Američki predsednik Donald Tramp odbio je poziv francuskog lidera da učestvuje na samitu G7 u Francuskoj.

Tokom sinoćnjeg brifinga u Beloj kući, povodom godišnjice početka svog drugog predsedničkog mandata, Tramp je, upitan da li planira da prisustvuje tom skupu, dao kratak i jasan odgovor – ne.

„Ne bih to uradio. Emanuel neće još dugo ostati tu. On je moj prijatelj, veoma simpatičan. Volim Makrona, ali on se neće zadržati još dugo, kao što i vi znate“, rekao je Tramp.

Dan ranije, Makron je optužio Vašington da pokušava da oslabi Evropu, nakon što je Tramp zapretio uvođenjem novih carinskih mera svim državama koje podrže Grenland.

Tramp je potom objavio snimak ekrana navodne poruke Emanuela Makrona sa aplikacije Signal, u kojoj mu francuski predsednik poručuje da ne razume njegove poteze u vezi sa Grenlandom, prenosi Figaro.

U istoj poruci, Makron je predložio organizovanje sastanka u Parizu, u četvrtak popodne, nakon Davosa, u formatu G7, uz mogućnost da na marginama budu pozvani Ukrajinci, Danci, Sirijci i Rusi. Takođe je uputio i poziv Trampu na večeru u Parizu. Trampov odgovor na te poruke nije objavljen.

Da li sledi raskol Evrope i Amerike?

Trampova pretnja da će uvesti kaznene carine svima koji pokušaju da ga spreče u preuzimanju Grenlanda bila je, prema ocenama brojnih evropskih vlada, kap koja je prelila čašu. Nakon godinu dana rastućih tenzija od njegovog povratka u Belu kuću, u evropskim političkim krugovima sve otvorenije se govori o mogućnosti strateškog razlaza sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Politico.

Evropski zvaničnici, u privatnim razgovorima, Trampove poteze opisuju kao nepromišljene i opasne, ocenjujući ih kao ničim izazvan pritisak na saveznike. Kako navode, iako je Evropa do sada pokazivala izvesnu popustljivost, postoje granice koje ne mogu biti pređene.

Sve je prisutnije uverenje da Amerika pod Trampom više nije pouzdan trgovinski i bezbednosni partner, te da je neophodno planirati budućnost bez oslanjanja na Vašington. Takav zaokret, upozoravaju, mogao bi imati ozbiljne ekonomske i bezbednosne posledice, ali i naneti štetu samim Sjedinjenim Državama, koje bi mogle izgubiti pristup ključnim evropskim vojnim bazama.

Kao model se navodi takozvana „koalicija voljnih“, formirana radi podrške Ukrajini, kroz koju su evropske zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Norvešku, već pokazale sposobnost zajedničkog delovanja bez direktnog učešća SAD.

U okviru te saradnje, savetnici za nacionalnu bezbednost iz oko 35 država redovno su u kontaktu, dok lideri poput Kira Starmera, Emanuela Makrona, Fridriha Merca i Ursule fon der Lajen često komuniciraju u zajedničkom grupnom četu, koji se u diplomatskim krugovima opisuje kao izuzetno efikasan.

Ovaj neformalni krug poznat je kao „Vašingtonska grupa“, a u razgovore je uključen i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, što dodatno otvara prostor za dublju bezbednosnu saradnju Evrope i Ukrajine.

Iz Brisela u međuvremenu stižu i konkretni predlozi, uključujući formiranje stalne vojske Evropske unije i izradu nove evropske bezbednosne strategije. Lideri EU planiraju hitan samit kako bi usaglasili odgovor na Trampove pretnje, dok se ne isključuje ni mogućnost direktnih razgovora sa američkim predsednikom tokom Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da će Evropa „čvrsto stajati“ u odbrani Grenlanda i naglasila da će Unija reagovati „stabilno, smireno i odlučno“.