Sjedinjene Američke Države u narednom periodu nameravaju da prioritetno štite sopstvenu teritoriju, dok će vojna i bezbednosna podrška evropskim saveznicima biti ograničenija nego do sada. Ovo je navedeno u izmenjenoj Nacionalnoj strategiji odbrane, koju je Pentagon objavio u petak, a koja je već izazvala snažne reakcije širom Evrope.

U dokumentu se jasno poručuje da države članice NATO-a na evropskom kontinentu moraju same da preuzmu ključnu odgovornost za sopstvenu bezbednost. Isto se odnosi i na nastavak vojne pomoći Ukrajini, za koju se naglašava da mora postati prvenstveno evropski zadatak. Iako se ističe da će Sjedinjene Države ostati prisutne u Evropi, naglasak nove strategije stavljen je na zaštitu američke teritorije i odvraćanje Kine kao glavnog globalnog izazova.

Pentagon u dokumentu navodi da će američko Ministarstvo odbrane podsticati i pomagati saveznicima u NATO-u da preuzmu vodeću ulogu u konvencionalnoj odbrani Evrope. Podrška Vašingtona ostaje, ali u manjem obimu nego ranije. U istom kontekstu naglašava se da Evropa treba da ima centralnu ulogu i u daljoj podršci Ukrajini, kako vojnoj, tako i političkoj.

Dodaje se i da je, kako je američki predsednik više puta naglašavao, rat u Ukrajini pitanje koje mora biti okončano, ali da odgovornost za taj proces pre svega leži na evropskim državama, a ne na Vašingtonu.

U revidiranoj strategiji podseća se i na dugogodišnji pritisak koji je Donald Tramp vršio na članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu i smanje oslanjanje na američku vojnu moć. Taj pritisak, kako se ocenjuje, doveo je do toga da evropske zemlje ozbiljnije shvate sopstvenu bezbednost. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nedavno je ocenio da je upravo taj pristup dugoročno ojačao Alijansu, jer je naterao saveznike da se aktivnije uključe.

On je u jednom intervjuu istakao da je Evropa konačno bila prinuđena da se suoči sa realnošću i preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu, umesto da se u potpunosti oslanja na Sjedinjene Države.

Istovremeno, dodatne tenzije u transatlantskim odnosima izazvale su Trampove ranije izjave o mogućem pripajanju Grenlanda, teritorije koja je pod upravom Danske. Evropski zvaničnici su takve poruke ocenili kao ozbiljan udarac poverenju između saveznika i kao potez koji unosi dodatnu nestabilnost u odnose Evrope i SAD.

Pentagon je, međutim, saopštio da će predsedniku Trampu ponuditi konkretne i „kredibilne opcije“ za obezbeđivanje američkog pristupa strateški važnim teritorijama. Među njima su pomenuti Grenland i Panamski kanal, za koje je Tramp i ranije pokazivao snažno interesovanje.

Nova Nacionalna strategija odbrane jasno ukazuje na promenu balansa unutar NATO-a. Od Evrope se očekuje da ponese znatno veći deo bezbednosnog tereta, dok se Sjedinjene Države sve otvorenije okreću sopstvenim strateškim prioritetima i globalnom rivalstvu, pre svega sa Kinom.