Odlazak stranih državljana iz Crne Gore ne samo da se nastavlja, već poslednjih meseci dobija razmere ozbiljnog egzodusa. Taj trend više ne pogađa isključivo ruske državljane, već sve veći broj stranaca različitih nacionalnosti, a dodatno je ubrzan usvajanjem novog Zakona o strancima i promenama u poreskom sistemu države. Na to je u razgovoru za podgorički dnevnik Dan upozorila Natalija Gerasimova, izvršna direktorka kompanije Navus d.o.o., koja se, između ostalog, bavi registracijom stranih firmi u Crnoj Gori.

Kako ističe, situaciju dodatno otežava činjenica da su novi propisi nejasni, nedorečeni i podložni različitim tumačenjima, što kod stranaca stvara osećaj pravne nesigurnosti. Upravo ta neizvesnost, prema njenim rečima, dovodi do toga da ljudi gotovo u panici donose odluku da napuste Crnu Goru.

Gerasimova otvoreno navodi da pojedine odredbe Zakona o strancima deluju kao da su svesno osmišljene s ciljem da obeshrabre strance da ostanu u zemlji. Kako kaže, zakon u praksi potpuno obesmišljava pokušaje pokretanja i vođenja malog i srednjeg biznisa, naročito za strance koji su u Crnu Goru došli s namerom da dugoročno žive i rade.

Ona ukazuje na, kako je opisala, apsurdnu situaciju u kojoj Crna Gora, u procesu približavanja Evropskoj uniji, faktički proteruje strance koji potom odlaze upravo u zemlje Evropske unije. Time država, smatra ona, gubi ljude koji bi mogli da doprinesu ekonomiji, tržištu rada i razvoju savremenih delatnosti.

Posebno su, prema njenim rečima, pogođeni mladi stranci, koji čine najveći deo strane populacije u zemlji. Oni su, kako navodi, najviše osetili posledice novih pravila, što joj je lično najteže palo, jer se uglavnom radi o visokoobrazovanim ljudima zaposlenim u perspektivnim sektorima, pre svega u razvijenoj IT industriji. Ti ljudi, smatra Gerasimova, imaju znanje i iskustvo koje bi moglo značajno da doprinese privredi i tehnološkom napretku Crne Gore.

Osvrnula se i na deo Zakona o strancima koji se odnosi na minimalnu vrednost nekretnine kao uslov za dobijanje dozvole za boravak i rad. Prema njenim rečima, takva odredba dodatno je urušila ionako slab promet nekretnina na severu zemlje, ali i obeshrabrila strane investitore da ulažu u te krajeve.

Kako naglašava, zahtev da se poseduje nekretnina vredna najmanje 150.000 evra potpuno je nerealan, naročito ako se uzme u obzir nerazvijena infrastruktura severnih regiona Crne Gore. Takav uslov, smatra ona, praktično zatvara vrata stranim ulaganjima u te delove zemlje.

Još jedan ozbiljan problem koji, prema njenim rečima, tera strance iz Crne Gore jeste pitanje zdravstvene zaštite. Gerasimova navodi da zna za brojne slučajeve u kojima strani državljani legalno rade u zemlji, uredno uplaćuju doprinose u državni fond, ali se, prilikom i najmanjeg zdravstvenog problema, suočavaju sa enormnim računima za medicinske usluge.

Razlog za to, kako objašnjava, leži u apsurdnom zahtevu da stranci moraju da dostave dokaz da nemaju zdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji, iako je unapred jasno da je takav uslov u praksi gotovo nemoguće ispuniti. Zbog toga, kako zaključuje, mnogi stranci dolaze u situaciju da plaćaju zdravstvene usluge iz sopstvenog džepa, uprkos tome što redovno izdvajaju novac za državni zdravstveni sistem.