Mogućnost daljeg širenja izuzetno opasnog Nipa virusa i dalje postoji, jer tačan izvor aktuelne zaraze još nije definitivno utvrđen, upozorio je predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Ženevi Tarik Žazarević. On je naglasio da rizik od novih infekcija ostaje visok, s obzirom na to da je prirodni rezervoar virusa poznat i da se nalazi u populacijama slepih miševa u pojedinim regionima Indije i Bangladeša, uključujući Zapadni Bengal.

Prema njegovim rečima, prisustvo virusa među slepim miševima znači da se lanac prenosa može ponovo aktivirati u svakom trenutku, posebno ukoliko se ne preduzmu adekvatne preventivne mere. Žazarević je posebno apelovao na povećanje javne svesti o faktorima rizika, ističući kao naročito opasnu naviku konzumiranja soka od urmi, koji može biti kontaminiran izlučevinama zaraženih slepih miševa.

Indija je u međuvremenu potvrdila da se suočava sa već sedmom epidemijom Nipa virusa od 2001. godine. Reč je o bolesti za koju ne postoji ni vakcina, niti specifična terapija. Trenutno je potvrđeno pet slučajeva zaraze, od kojih su dve osobe u teškom zdravstvenom stanju i nalaze se pod intenzivnim nadzorom lekara.

Simptomi infekcije Nipa virusom mogu se kretati od potpunog odsustva znakova bolesti, pa sve do pojave visoke temperature, kašlja, glavobolje, otežanog disanja i poremećaja svesti. U težim slučajevima zdravstveno stanje se može naglo pogoršati, a pacijenti mogu zapasti u komu u roku od samo jednog do dva dana od pojave prvih simptoma.

Smrtnost kod ove bolesti izuzetno je visoka i kreće se između 50 i 75 odsto. Među najtežim komplikacijama navode se upala mozga i epileptični napadi, koji se mogu javiti čak i kod osoba koje su se prethodno oporavile od infekcije.

Nipa virus pripada grupi RNK virusa iz roda Henipavirus i prirodno cirkuliše među voćnim slepim miševima iz roda Pteropus. Do prenosa infekcije najčešće dolazi direktnim kontaktom sa zaraženim izvorom, ali je dokumentovan i prenos sa životinja na ljude, kao i sa čoveka na čoveka, što dodatno povećava epidemiološki rizik.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, a zatim se potvrđuje laboratorijskim testovima. Kako ne postoji vakcina niti ciljana terapija, lečenje se svodi na ublažavanje simptoma i intenzivnu potporu vitalnim funkcijama.

Preventivne mere su zato od ključnog značaja i podrazumevaju izbegavanje kontakta sa slepim miševima i potencijalno zaraženim životinjama, posebno svinjama, kao i strogo izbegavanje konzumiranja soka od urmi koji može biti kontaminiran.

Do maja 2018. godine u svetu je zabeleženo oko 700 slučajeva zaraze Nipa virusom kod ljudi, uz veoma visok procenat smrtnosti. Bolest je prvi put registrovana 1998. godine tokom epidemije u Maleziji, dok je sam virus izolovan i zvanično identifikovan 1999. godine. Ime je dobio po selu Sungaj Nipa, gde je zabeležen jedan od prvih slučajeva. Tokom suzbijanja epidemije, malezijske vlasti su bile prinuđene da unište milione svinja kako bi prekinule lanac širenja virusa.