Predsednik Kine Si Đinping pokrenuo je dubinsko čišćenje u samom vrhu kineske vojske, što analitičari tumače kao direktnu pripremu za mogući veliki sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, pre svega oko Tajvana.

Smene najviših vojnih funkcionera ukazuju da Peking ulazi u fazu potpune centralizacije kontrole nad oružanim snagama uoči potencijalne globalne krize.

Smene u vrhu kineske vojske kao signal pripreme za ratni scenario

Kinesko Ministarstvo odbrane saopštilo je 24. januara da se dvojica ključnih ljudi u vojnoj hijerarhiji – član Politbiroa Centralnog komiteta KP Kine i zamenik predsednika Centralnog vojnog saveta Džang Jusia, kao i načelnik Zajedničkog štaba Centralnog vojnog saveta Lju Dženli – sumnjiče za ozbiljna kršenja discipline i zakona.

Centralni komitet Komunističke partije Kine odmah je pokrenuo istragu, što je izazvalo snažan potres u političkom i vojnom vrhu zemlje. Ovakvi potezi, prema ocenama stručnjaka, daleko prevazilaze standardne antikorupcijske kampanje i imaju jasno bezbednosno značenje.

Si Đinping uklanja i najbliže saradnike

Posebnu težinu ovim smenama daje činjenica da je Džang Jusia godinama važio za jednog od najbližih ljudi Si Đinpinga. Njihova povezanost bila je i politička i lična, sa dubokim porodičnim vezama koje sežu decenijama unazad.

Upravo zato, njegovo uklanjanje iz vrha sistema tumači se kao jasan signal da u fazi pripreme za mogući sukob sa SAD više nema prostora za kompromis, lične odnose ili stare zasluge. Prioritet postaje isključivo potpuna lojalnost i operativna upravljivost Narodnooslobodilačke armije Kine.


Centralni vojni savet sveden na minimum

Dodatni pokazatelj ozbiljnosti situacije vidi se u sastavu Centralnog vojnog saveta. Na početku trećeg mandata Si Đinpinga, u martu 2023. godine, ovaj ključni organ imao je šest generala. Danas su u njemu ostala samo dvojica – Si Đinping kao predsednik i njegov zamenik Džang Šengmin.

Takva koncentracija moći u rukama predsednika Kine smatra se neuobičajenom u stabilnim periodima i najčešće se vezuje za pripreme za krizne ili ratne scenarije.

Sukob SAD i Kine: Tajvan kao centralna tačka

Prema analizama, Kina se sistematski priprema za ozbiljan vojno-politički sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, a Tajvan se sve češće pominje kao najverovatnije žarište eskalacije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da potencijalni konflikt ne bi morao da bude ograničen samo na taj region.

U tom kontekstu, kadrovske promene u kineskoj vojsci predstavljaju samo jedan deo šire slike, koja uključuje i mobilizacionu pripremu ekonomije, finansijskog sistema, jačanje strateških rezervi i preslaganje u spoljnopolitičkom i bezbednosnom aparatu.

Vojska ostaje stabilna, ali pod strožom kontrolom

I pored snažnih potresa u vrhu, stabilnost Narodnooslobodilačke armije Kine na operativnom nivou nije dovedena u pitanje. Kineski vojni izvori podsećaju da je i tokom ranijih antikorupcijskih istraga vojska nastavila sa velikim vojnim vežbama i održavanjem borbene gotovosti bez prekida.

U uvodniku vojnog lista „Điefangđunbao“ navedeno je da su smenjeni zvaničnici ozbiljno narušili poverenje Centralnog komiteta KP Kine i Centralnog vojnog saveta, kao i da su negativno uticali na borbenu efikasnost vojske. Istraga je predstavljena kao ključni korak u jačanju sposobnosti Kine da odgovori na buduće bezbednosne izazove.

Kina ulazi u fazu strateške konsolidacije

Sve ukazuje na to da Kina ulazi u period duboke konsolidacije moći, u kojem se vojni, politički i ekonomski sistem prilagođavaju mogućnosti velikog sukoba sa SAD. Da li je reč o preventivnoj pripremi ili o uvodu u realnu konfrontaciju, ostaje otvoreno pitanje, ali poruke koje stižu iz Pekinga ostavljaju malo prostora za drugačije tumačenje.