Jeftini politički i socijalni populizam slučajnih prolaznika u crnogorskoj politici, koji su neki nazvali Pokret Evropa sad, brzo je pokazao svoje pravo lice. Nema povećanja zarada bez povećanja produktivnosti. Troškovi poslodavaca za zarade porasli su 60%, a produktivnost 13%. Iznos blokada preduzeća 2020. bio je 770 mil EUR, a danas 1,5 mlrd EUR. Duplo.

VLADA POSTAJE GENERATOR KRIZE LIKVIDNOSTI U SISTEMU, saopštio je na X-u predsednik Pokreta za promene Nebojša Medojević.

Kako navodi, zbog posledica populističkih odluka da se plate u Crnoj Gori povećaju ukidanjem doprinosa za zdravstvo, drastičnim smanjenjem doprinosa za PIO, nekontrolisanog zapošljavanja partijskih kadrova u javnom sektoru, povećanja zarada u javnom sektoru, povećanja troškova za zarade u privatnom sektoru za 55% (a povećanje produktivnosti za samo 13%), eksplozije neproduktivne javne potrošnje (nabavke auta, troškovi komunikacija, službenih putovanja, dodatnih angažmana po ugovoru o radu, dnevnica, hrane i pića),

Dalje dodaje, nepotrebnih kupovina opreme, troškova zakupa i kupovine poslovnog prostora, nameštaja, nekontrolisane potrošnje diplomatskih predstavništava po svetu, nenamenske potrošnje iz programskih budžeta, rasta troškova za socijalna davanja (koja u minimalnom procentu idu ka stvarno socijalno ugroženim stanovnicima, a ostalo se koristi za političke kampanje i jeftinu demagogiju), nekontrolisanih troškova zdravstvenog sistema koje definiše i kontroliše DPS monopolska firma GLOSARIJ, a ne Vlada Crne Gore, budžet se nalazi u kritičnoj situaciji sa aspekta likvidnosti.

„Naime, ukupni prosečni mesečni prihodi budžeta su oko 230 miliona EUR, a troškovi isplata za bruto plate, penzije, socijalu i zdravstvo su prosečno 238 mil EUR. Znači, budžetu mesečno nedostaje oko 8 mil EUR da bi pokrio samo ove mandatorne troškove (fiksni troškovi koji se moraju isplatiti svakog meseca). U praksi to znači da Ministarstvo finansija mora svake nedelje da na računu ima između 70–90 mil EUR da bi se isplatile ove četiri velike fakture.

To znači da se sa računa budžeta čiste sva sredstva koja se uplate kao prihodi od poreza, doprinosa, carina i akciza. I to svake nedelje. Ministarstvo finansija je zbog sezonskog karaktera visine prihoda i fiksnih rashoda prinuđeno da uzima kratkoročne pozajmice od poslovnih banaka sa visokim kamatama.

Kao posledicu ove primarne nelikvidnosti i deficita, Ministarstvo finansija je prinuđeno da kasni sa ostalim plaćanjima: izvođenjem radova kroz kapitalni budžet, dostavljanjem robe i usluga, isplatama po obavljenim tenderima iz javnih nabavki, subvencijama, drugim troškovima iz programskih budžeta.

Vlada kasni sa plaćanjima. Kašnjenja su već dostigla zabrinjavajuće razmere jer šire virus nelikvidnosti u privredu države. Dobavljači kasne sa isplatama svojih obaveza (dobavljačima, bankama, Poreskoj upravi, zaposlenima…), banke kasne sa naplatama kredita…“, naveo je on.

Dodaje da se đavolji krug nelikvidnosti zatvorio.

„On je već vidljiv kroz rast ukupnog iznosa blokada i broja blokiranih firmi. Najveći dug je prema državi i Poreskoj upravi. Dug se uvećan vratio tamo gde je i nastao – u Vladu. Broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona eura.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 mlrd eura. Za poređenje, na kraju decembra 2020. u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion eura. Život na tuđi račun, na dug i inflaciju se privodi kraju. Stižu računi. I loše vesti. Nema više obećanja o povećanju zarada i penzija.

Do izbora će se verovatno zaduženjima i povećanjem poreza i akciza održavati privid stabilnosti. Nakon izbora loše vesti o recesiji, deficitima i dužničkoj krizi. Smanjenja plata, penzija i otpuštanja“, naveo je Medojević.

Bonus video: