Evropska unija "ne deluje da je spremna" da odgovori na predloge profesionalnih vozača iz zemalja Zapadnog Balkana koji su tražili da se hitno reši njihov status u Šengen zoni, poručuju oni.
Predsednik poslovnog udruženja Međunarodni transport Neđo Mandić izjavio je danas da prevoznici čekaju kakve će odluke doneti radna grupa Evropske komisije na sednici 25. februara i da će nakon toga odlučiti o daljim koracima.

On je rekao da su prevoznici iz Srbije u kontaktu sa kolegama iz Bosne i Hercegovine koji su takođe nezadovoljni i da nije problem da se organizuju i blokiraju granične prelaze, ali da, kako je naveo, nikome ne treba praviti štetu ako problem može da se reši.

O problemu sa kojim se suočavaju profesionalni vozači, nakon što je EU odbila predlog, za govorio je Srđan Tošić, predsednik Udruženja vozača "381", dok je profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković upozorio da posledice ovog spora mogu da se preliju na celokupnu privredu.

"Nema volje za konstruktivnim razgovorom"

Srđan Tošić, predsednik Udruženja vozača "381", poručio je da im je jasno stavljeno do znanja da nema volje za konstruktivnim razgovorom i normalnom, pozitivnom komunikacijom. Ističe da postoji niz važećih i aktuelnih sporazuma koji su, prema njegovim rečima, u suprotnosti sa šengenskim pravilima.

Podseća da je još 2013. godine potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, u kojem se, kako navodi, jasno predviđa obezbeđivanje slobodnog protoka robe. Takođe ukazuje na član 49 tog sporazuma, koji garantuje da radnici koji legalno rade na teritoriji EU ne smeju biti diskriminisani i da moraju imati ista prava kao i zaposleni u zemlji domaćina.

Međutim, smatra da se te odredbe ne poštuju, zbog čega, kako kaže, više ne vide izlaz iz trenutne situacije.

- Naravno da smo imali velika očekivanja od strane Evropske komisije da ovo reši. Bilo je nekih naznaka, čak i kada se završavao prethodni protest vozača kamiona tih dana je iznet predlog neke nove vizne strategije od strane Evropske komisije i bilo je nekih pozitivnih naznaka da će oni reagovati i konačno rešiti naš problem i prihvatiti nas za legalne i legitimne radnike. Međutim, ovo što je sada došlo kao vest je zaista totalni fijasko i nešto što nas sve duboko i pogodilo - rekao je Tošić.

Regionalno okupljanje vozača

U pokušaju da ojačaju pregovaračku poziciju i pokažu da problem ne pogađa samo jednu zemlju, prevoznici iz regiona rade na zajedničkom nastupu. Tošić navodi da postoji određeno jedinstvo među kolegama iz više država, kao i da se saradnja širi.

Za sada postoji određeno jedinstvo sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, a intenzivno se radi i na saradnji sa vozačima iz Severne Makedonije i Crne Gore. Na poslednjem sastanku pridružili su se i predstavnici Albanije, koji do sada nisu bili aktivni po ovom pitanju. Nadaju se da će uspeti da uspostave saradnju i da zajedno nastupe u tom pravcu.

Deportacije i sve veći broj slučajeva

Prema tvrdnjama, problem više nije sporadičan, već sve češći. Tošić navodi da se deportacije i zabrane ulaska dešavaju u različitim državama Šengen zone, što dodatno povećava neizvesnost među vozačima i firmama koje zavise od međunarodnog transporta.
- Veliki je broj u pitanju i svakodnevno se povećava. Mi smo, samo u jednoj sedmici, pred proteste, imali osam vozača koji su samo iz nemačke luke Rostok deportovani. Posle toga, u danu kada se protest završavao, imali smo još par slučajeva i svakodnevno se dešavaju novi slučajevi - na prostoru Nemačke, na prostoru Austrije, Poljske. Sada vidimo da sporadični slučajevi se dešavaju i u nekim drugim zemljama - rekao je Tošić.

Kada se vozač vrati sa granice jer je navodno prekoračio dozvoljenih 90 dana boravka u Šengen zoni, to u praksi znači da kamion sa robom ostaje na prelazu, bez adekvatnog obezbeđenja, roba kasni ili propada, a vozač biva deportovan.

Dakle, kako kaže Tošić, čovek koji je na svom radnom mestu, kao i bilo koji drugi zaposleni, odjednom se tretira kao prekršilac, iako samo obavlja posao za koji je angažovan.

Tošić takvu praksu opisuje kao ozbiljan oblik diskriminacije i nepošten odnos prema profesionalnim vozačima.

Na poruku iz Evropske unije da vozači treba da prijave boravak u nekoj od članica, njihov odgovor je da su oni pre svega radnici u međunarodnom transportu, koji su stalno u pokretu i rade u više zemalja, te da takvo rešenje nije realno ni sistemsko, jer ne rešava suštinu problema - status profesionalnih vozača koji legalno obavljaju posao na teritoriji EU.

Mijušković: "Krutost birokratskog aparata"

Profesor Ekonomskog fakulteta Veljko Mijušković ocenjuje da se u ovom slučaju vidi ozbiljno nerazumevanje evropskih institucija za probleme sa kojima se vozači susreću na terenu. On naglašava da se posledice ne zadržavaju samo na transportu, već se prenose na trgovinske tokove i ekonomiju.

- Mi sada opet vidimo da postoji jedno puno nerazumevanje od strane Evropske komisije, odnosno Evropske unije, što mene i ne čudi. U više navrata sam isticao tu krutost evropskog birokratskog aparata, koji jednostavno ne vidi situaciju na terenu. I nije čudo da ovi ljudi protestuju, to su neki operativni svakodnevni problemi sa kojima se oni susreću koji su i logističke prirode, ali naravno reperkutuju se na ostale trgovinske tokove, znači na ekonomsko-finansijski deo i predstavljaju ozbiljan problem. Očekivao sam da će se ovaj problem rešiti onog momenta kad su seli da razgovaraju i kad je na neki način najavljeno da će se to desiti, kad su se uostalom vozači i povukli sa blokada. Ono što je činjenica, ovo je samo kap koja je prelila čašu. Oni imaju ozbiljne i administrativne probleme - rekao je Mijušković.

Strah od blokada

Vozači upozoravaju da bi novi protesti i blokade, posebno tokom letnjih meseci, mogli da izazovu ozbiljne posledice. U tom slučaju, problem ne bi bio samo u zastojima, već i u ugroženoj robi, kvarenju namirnica u hladnjačama, dodatnim troškovima i pritisku na privredu.

- Naravno da to neće biti jednostavno ni za te firme i sve subjekte koji posluju ovde, ali mi bismo takvim jednim scenarijom mogli potpuno našu ekonomiju da paralizujemo i zaista moramo da budemo oprezni i da vučemo prave poteze. Moramo da sve osmislimo na dobar način i da jednostavno opet, iako dođe do tog krajnjeg scenarija, imamo regionalnu inicijativu, jer tu imamo neku težinu. Ako budemo sami u tako nečemu, plašim se zaista da ćemo napraviti veliki problem. I biti u velikom problemu svi od građana do privrede - rekao je Tošić.

Vizna strategija - predlog bez većinske podrške

Kao moguće rešenje ranije je pominjana i posebna vizna strategija za profesionalne vozače, o čemu je "Blic Biznis" prvi pisao. Međutim, Tošić navodi da iako takva ideja može da bude prihvatljiva, ona trenutno deluje sporo i komplikovano, a uz to nema ni podršku većine članica EU.

Pored toga, Tošić ukazuje i na političku prepreku: na poslednjem sastanku samo je Hrvatska podržala izuzeće za vozače, dok je Švedska tražila dodatna objašnjenja. Sve ostale zemlje bile su izričito protiv, pa je pitanje kada bi uopšte mogla da se obezbedi potrebna dvotrećinska većina da se takva vizna strategija usvoji.