Jedan od najpoznatijih ruskih biznismena i bivši senator Umar Džabrailov preminuo je u ponedeljak, 2. marta, nakon što je pronađen u hotelskoj sobi u Moskvi pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima. Prema navodima više ruskih medija, među kojima su Mash i Baza, policija je zatekla Džabrailova sa pištoljem marke Luger koji se nalazio neposredno pored njega.

Prema dostupnim informacijama, preduzetnik je pronađen sa teškom povredom glave. U trenutku dolaska policije još je bio svestan, ali je izgubio veliku količinu krvi. Vrata hotelske sobe bila su zaključana iznutra, što je dodatno otežalo pristup spasilačkim ekipama. Džabrailov je hitno prebačen u bolnicu, gde su lekari pokušavali reanimaciju duže od trideset minuta, ali bez uspeha. Pojedini izvori navode da je nakon zadobijene povrede živeo još približno tri sata, dok je smrt zvanično konstatovana oko četiri sata ujutru. U sobi nije pronađeno oproštajno pismo.

Tokom poslednjih meseci, kako tvrdi njegov advokat Timur Maršani, Džabrailov se suočavao sa ozbiljnim psihološkim pritiskom i depresijom izazvanom poslovnim neuspesima i nagomilanim finansijskim problemima. Deo njegovih bankarskih računa bio je blokiran zbog dugovanja i neprijavljenih poreskih obaveza, što je dodatno pogoršalo njegovu finansijsku situaciju.

Poznato je da je još 2020. godine pokušao da izvrši samoubistvo, ali je tada spašen. Njegova biografija bila je obeležena brojnim kontroverzama. Tako je 2017. godine izbačen iz stranke „Jedinstvena Rusija“ nakon incidenta sa vatrenim oružjem u hotelskoj sobi, kada je policija tokom intervencije pronašla i neidentifikovanu belu supstancu.

Ime Umara Džabrailova pominjalo se i u dokumentima istrage povezane sa pokojnim američkim finansijerom Džefrijem Epstinom. Iako je priznao da ga je poznavao, negirao je bliske odnose, ali je kasnije potvrdio prijateljstvo sa Gislen Maksvel.

Džabrailov je rođen 28. juna 1958. godine u Groznom. Krajem devedesetih godina izgradio je reputaciju jednog od vodećih menadžera u okviru grupe „Plaza“, koja je upravljala velikim moskovskim tržnim centrima, luksuznim stambenim kompleksima i hotelima.

Godine 2000. učestvovao je na predsedničkim izborima u Rusiji, gde je osvojio 0,08 odsto glasova. U periodu od 2004. do 2009. godine obavljao je funkciju senatora iz Čečenije i bio član ruske delegacije u Savetu Evrope, nakon čega je radio kao savetnik predsedničke administracije za međunarodne odnose.

Osim poslovne i političke karijere, bio je aktivno uključen i u kulturni život Moskve. Važio je za velikog mecenu umetnosti, bio počasni akademik Ruske akademije umetnosti, predsednik odbora za dobrotvorne aktivnosti Muzeja savremene umetnosti u Moskvi, kao i potpredsednik Saveza umetnika Rusije zadužen za strateške projekte.

Vest o njegovoj smrti potresla je poslovne i kulturne krugove u Rusiji, dok nadležni organi nastavljaju istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do tragedije.