CIA radi na naoružavanju kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu, reklo je za CNN više osoba upoznatih s planom.

Administracija Donalda Trampa vodi aktivne razgovore s iranskim opozicionim grupama i kurdskim liderima u Iraku o pružanju vojne podrške, naveli su izvori.

Iranske kurdske oružane grupe imaju hiljade boraca koji deluju duž granice između Iraka i Irana, prvenstveno u iračkom Kurdistanu. Nekoliko tih grupa objavilo je javna saopštenja od početka rata, nagoveštavajući skoru akciju i pozivajući iranske vojne snage da prebegnu. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) napadala je kurdske grupe i u utorak saopštila da ih je gađala desetinama dronova.

Takođe u utorak, predsednik SAD Donald Tramp razgovarao je s predsednikom Demokratske partije iranskog Kurdistana (KDPI) Mustafom Hidžrijem, prema rečima visokog zvaničnika iranskih Kurda. KDPI je bila jedna od grupa koje je IRGC napao.

"Sada imamo veliku šansu"

Očekuje se da će iranske kurdske opozicione snage učestvovati u kopnenoj operaciji u zapadnom Iranu u narednim danima, rekao je visoki kurdski zvaničnik za CNN.

„Verujemo da sada imamo veliku šansu“, rekao je izvor, objašnjavajući trenutak planirane operacije. Dodao je da milicije očekuju podršku SAD i Izraela.

Tramp je u nedelju takođe razgovarao s liderima iračkih Kurda o američkoj vojnoj operaciji u Iranu i o tome kako bi SAD i Kurdi mogli da sarađuju kako misija bude napredovala, rekla su dva američka zvaničnika i treći izvor upoznat s razgovorima, što je prvi objavio Axios.

Svaki pokušaj naoružavanja iranskih kurdskih grupa zahtevao bi podršku iračkih Kurda kako bi omogućili tranzit oružja i korišćenje iračkog Kurdistana kao polazne baze.

Jedna osoba upoznata s razgovorima rekla je da bi ideja bila da kurdske oružane snage preuzmu borbu protiv iranskih bezbednosnih snaga i time ih zadrže, kako bi nenaoružani Iranci u velikim gradovima mogli da izađu na ulice bez ponovnog masakra kakav se dogodio tokom nemira u januaru.

Drugi američki zvaničnik rekao je da bi Kurdi mogli da izazovu haos u regionu i razvuku vojne resurse iranskog režima. Druge ideje uključuju mogućnost da Kurdi zauzmu i zadrže teritoriju na severu Irana, čime bi se stvorila tampon zona za Izrael.

CIA je odbila da komentariše ovu priču.

Šta kažu analitičari

Aleks Plicsas, analitičar za nacionalnu bezbednost CNN-a i bivši visoki zvaničnik Pentagona u vreme predsednika Baraka Obame, rekao je da SAD „jasno pokušavaju da pokrenu“ proces svrgavanja režima u Iranu naoružavanjem Kurda, istorijskog američkog regionalnog saveznika.

„Iranski narod je uopšteno nenaoružan i osim ako bezbednosne službe ne kolabiraju, biće im teško da preuzmu vlast osim ako ih neko ne naoruža“, rekao je Plicsas za CNN. „Verujem da se SAD nadaju da će to inspirisati druge na terenu u Iranu da učine isto.“

Džen Gavito, bivša visoka zvaničnica Stejt departmenta za Bliski istok u vreme predsednika Džoa Bajdena, rekla je da je zabrinuta da li su u potpunosti razmotrene posledice naoružavanja Kurda.

„Već se suočavamo s nestabilnom bezbednosnom situacijom s obe strane granice“, rekla je Gavito za CNN. „Ovo ima potencijal da potkopa suverenitet Iraka i praktično osnaži naoružane milicije bez odgovornosti i sa malo razumevanja šta bi to moglo pokrenuti.“

Poslednjih dana izraelska vojska napadala je iranske vojne i policijske punktove duž granice s Irakom, delimično kako bi pripremila teren za mogući prolaz naoružanih kurdskih snaga u severozapadni Iran, rekao je jedan od izvora. Izraelski izvor naveo je da će se ti napadi verovatno intenzivirati u narednim danima.

Imaju li Kurdi uticaj i resurse za uspešan ustanak

Ipak, svaka američka i izraelska podrška kurdskoj kopnenoj sili sa zadatkom da pomogne u svrgavanju iranskog režima morala bi biti obimna, rekli su izvori upoznati sa situacijom. Procene američkih obaveštajnih službi dosledno ukazuju da iranski Kurdi trenutno nemaju uticaj ni resurse za uspešan ustanak protiv vlade, rekao je jedan od sagovornika. Iranske kurdske partije takođe traže političke garancije od Trampove administracije pre nego što se obavežu na bilo kakav otpor, prema izvoru upoznatom s tim pitanjem.

Kurdske opozicione grupe su podeljene, sa istorijom tenzija, različitim ideologijama i suprotstavljenim agendama, a neki zvaničnici Trampove administracije uključeni u razgovore o podršci tim grupama imaju sumnje u njihove motive.

Zvaničnici su postavili pitanje da li bi ta dinamika mogla ugroziti saradnju SAD i Kurda, s obzirom na nivo poverenja potreban za ovakvu vrstu saradnje.

„Možda nije tako jednostavno kao ubediti posredničku silu da ratuje u ime Amerike“, rekao je jedan zvaničnik Trampove administracije. „Imate grupu ljudi koja razmišlja o sopstvenim interesima, a pitanje je da li njihovo uključivanje odgovara tim interesima.“

SAD imaju dugu istoriju sa Kurdima

Kurdi su etnička manjina bez sopstvene države. Danas se procenjuje da ih ima između 25 i 30 miliona, a većina živi u regionu koji obuhvata delove Turske, Iraka, Irana, Sirije i Jermenije. Većina Kurda su sunitski muslimani, ali kurdska populacija ima raznolike kulturne, društvene, verske i političke tradicije, kao i različite dijalekte.

Mnogi zvaničnici Trampove administracije privatno su upozoravali na razočaranje koje su kurdske snage osećale u saradnji sa SAD u prošlosti, kao i na česte pritužbe da su se osećali napušteno od strane Amerikanaca.

„Postoji zabrinutost da će, ako ustanak ne uspe i SAD se povuku, to dodatno ojačati narativ o napuštanju Kurda“, rekao je Plicsas. Trampov bivši ministar odbrane Džim Matis podneo je ostavku delom zato što je Tramp tokom prvog mandata odlučio da povuče američke snage iz Sirije, što je Matis smatrao neprihvatljivim napuštanjem kurdskih saveznika.

CIA ima dugu i složenu istoriju saradnje s iračkim kurdskim frakcijama koja datira decenijama unazad, još od rata u Iraku. Agencija trenutno ima ispostavu u iračkom Kurdistanu, blizu granice s Iranom, prema rečima dve osobe upoznate sa situacijom. SAD takođe imaju konzulat u Erbilu, glavnom gradu iračkog Kurdistana, a tamo su stacionirane i američke i koalicione trupe u okviru kampanje protiv ISIS-a.

Neki Kurdi su se nadali da će, u zamenu za saradnju sa američkim snagama, poluautonomni region Kurdistan u Iraku steći nezavisnost, ali se to nije ostvarilo.

SAD su se poslednjih godina u velikoj meri oslanjale na kurdske snage u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji. To je uključivalo i odgovornost za čuvanje hiljada pripadnika ISIS-a u improvizovanim zatvorskim kampovima na severu Sirije.

Međutim, ranije ove godine nova sirijska vlada, bliska SAD, pokrenula je brzu vojnu kampanju kako bi preuzela kontrolu nad severom zemlje, što je uključivalo napade na ISIS i potiskivanje kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF). Suočene s tom kampanjom, kurdske snage su evakuisale položaje i prestale da čuvaju zatvore s pripadnicima ISIS-a kada su se američke snage povukle iz zemlje. U januaru je specijalni izaslanik SAD za Siriju Tom Barak rekao da je svrha američkog savezništva sa SDF-om „uglavnom iscrpljena“, piše CNN.

Najnovije vesti o sukobu na Bliskom istoku možete pratiti u našem BLOGU UŽIVO.

BONUS VIDEO