Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa suočava se sa sve većim nezadovoljstvom među svojim saveznicima u Persijskom zalivu. Vlade nekoliko država iz tog regiona smatraju da nisu imale dovoljno vremena da se pripreme za masovne napade iranskih dronova i raketa koji su usledili kao odgovor na američko-izraelske udare.

Zvaničnici dve države iz Zaliva rekli su da su njihove vlade razočarane načinom na koji su SAD vodile rat, posebno kada je reč o prvom velikom napadu na Iran koji je izveden 28. februara, prenosi agencija Asošijejted pres.

Prema njihovim tvrdnjama, zemlje Persijskog zaliva nisu bile unapred obaveštene o američko-izraelskoj operaciji. Oni smatraju da je Vašington ignorisao upozorenja koja su dolazila iz regiona o tome da bi sukob mogao imati ozbiljne posledice po čitav Bliski istok.

Jedan od zvaničnika naveo je da su mnoge države Zaliva frustrirane, pa čak i ljute, jer američka vojska nije pružila adekvatnu zaštitu tokom iranskih odmazdnih udara.

Osećaj da su ostavljeni sami

Prema njegovim rečima, u regionu postoji uverenje da je čitava operacija bila fokusirana na zaštitu Izraela i američkih snaga, dok su države Persijskog zaliva ostavljene da se same nose sa posledicama.

On je dodao i da se u njegovoj zemlji zalihe presretača za protivvazdušnu odbranu brzo troše zbog velikog broja projektila i dronova koji stižu iz Irana.

Kao i drugi sagovornici u izveštaju, i ovi zvaničnici govorili su anonimno zbog osetljivosti diplomatskih odnosa.

Vlade Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nisu odgovorile na zahteve novinara za zvanične komentare.

Portparolka Bele kuće Ana Keli odbacila je kritike i naglasila da su iranski napadi znatno smanjeni zahvaljujući američkoj operaciji.

„Iranski napadi balističkim raketama smanjeni su za 90 odsto jer operacija ‘Epski bes’ uništava njihovu sposobnost da lansiraju ili proizvode to oružje“, izjavila je ona.

Keli je dodala da je predsednik Tramp u stalnom kontaktu sa partnerima u regionu i da napadi Irana pokazuju koliko je bilo važno neutralisati tu pretnju.

Pentagon, međutim, nije odgovorio na zahteve za komentar.

Optužbe da je rat pokrenuo Netanjahu

Iako su zvanične reakcije vlada iz Zaliva uglavnom bile oprezne, pojedine javne ličnosti bliske tim vladama otvoreno su kritikovale Sjedinjene Države.

Mnogi od njih smatraju da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ubedio Donalda Trampa da uđe u sukob koji nije bio neophodan.

„Ovo je Netanjahuov rat“, rekao je za CNN princ Turki el-Fajsal, bivši šef saudijske obaveštajne službe.

Prema njegovim rečima, izraelski premijer uspeo je da ubedi Trampa da podrži njegovu strategiju.

Zaliv na udaru iranskih projektila

Zemlje Persijskog zaliva našle su se na meti Irana i zbog svoje geografske blizine i zbog prisustva brojnih američkih baza na njihovoj teritoriji.

U regionu se nalaze brojne američke vojne instalacije, ali i veliki energetski objekti, poslovni centri i turističke destinacije, što ih čini posebno ranjivim.

Prema procenama Asošijejted presa zasnovanim na zvaničnim podacima, Iran je od početka rata ispalio najmanje 380 raketa i više od 1.480 dronova na pet arapskih država Persijskog zaliva.

U tim napadima poginulo je najmanje 13 ljudi, navode lokalni zvaničnici.

Poginuli američki vojnici

Pored civilnih žrtava, stradali su i američki vojnici.

U Kuvajtu je u nedelju poginulo šest pripadnika američke vojske kada je iranski dron pogodio operativni centar u civilnoj luci koja se nalazi više od 15 kilometara od glavne vojne baze.

Suprug jednog od poginulih vojnika iz logističke jedinice iz Ajove izjavio je da je operativni centar bio smešten u objektu koji je ličio na transportni kontejner i da nije imao nikakvu odbranu.

Zvaničnici Pentagona su tokom zatvorenih brifinga u Kongresu priznali da američka vojska ima ozbiljne probleme sa talasima dronova koje lansira Iran.

Ministar odbrane Pit Hegset i načelnik Združenog generalštaba general Den Kejn rekli su zakonodavcima da američka vojska neće moći da presretne veliki broj dolazećih dronova, posebno iranske letelice tipa „Šahed“.

Prema rečima tri osobe upoznate sa sastancima, Kejn i Hegset nisu ponudili detaljno objašnjenje kada su ih zakonodavci pitali zašto su američke snage izgledale nespremno za takve napade.

Traži se pomoć protiv dronova

Jedan američki zvaničnik upoznat sa bezbednosnom situacijom u regionu rekao je da SAD trenutno nemaju dovoljno kapaciteta da efikasno odgovore na masovne napade dronova koji ciljaju objekte van velikih vojnih baza u Iraku i Siriji.

Napadi su već izazvali incidente u nekoliko država.

Dronovi su izazvali manji požar u američkoj ambasadi u Rijadu, dok je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima drugi napad izazvao požar ispred američkog konzulata u Dubaiju.

Zbog takvih problema, Sjedinjene Države i njihovi bliskoistočni saveznici čak su zatražili pomoć od Ukrajine, koja ima veliko iskustvo u borbi protiv iranskih dronova „Šahed“.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je takav zahtev upućen.

Kada su novinari pitali Trampa o toj mogućnosti, on je rekao da je spreman da prihvati pomoć bilo koje zemlje.

„Naravno, prihvatiću pomoć bilo koje države“, rekao je Tramp za Rojters.

Analitičari: SAD potcenile opasnost

Analitičar iz Kuvajta Bader Musa el-Saif ocenio je da su Sjedinjene Države potcenile opasnost za svoje saveznike u regionu.

Prema njegovim rečima, Vašington je verovao da će glavne mete iranskih napada biti Izrael i američke snage, a ne zemlje Persijskog zaliva.

„Ne mislim da su očekivali da će Zaliv biti toliko izložen“, rekao je on.

Dodao je da nedostatak jasnog plana za zaštitu saveznika pokazuje određenu kratkovidost američke politike.

Frustraciju u nekim državama Zaliva dodatno je povećala činjenica da je Izrael uspešniji u obaranju raketa i dronova nego njihovi susedi.

Strah od šireg rata

Američki zvaničnici navodno su zbunjeni činjenicom da države Persijskog zaliva ne žele da uzvrate direktnim napadima na Iran.

Eliot Abrams, koji je tokom prvog Trampovog mandata bio specijalni predstavnik za Iran i Venecuelu, rekao je da su i američki i arapski bezbednosni zvaničnici znali da Iran ima sposobnost da izvede ozbiljne napade.

„Susedi su to znali i plašili su se toga, ali nikada nije bilo jasno da li će Iran zaista krenuti u takvu akciju jer bi i sam mnogo izgubio“, rekao je Abrams.

On je dodao da bi nastavak napada mogao dugoročno da produbi neprijateljstvo u regionu i eventualno navede arapske zemlje Zaliva da počnu da uzvraćaju udarce Iranu.

Bivši američki ambasador u Saudijskoj Arabiji Majkl Ratni smatra da države Zaliva imaju interes da Iran oslabi, ali istovremeno strahuju od dugotrajnog rata koji bi mogao da destabilizuje region i nanese ozbiljnu ekonomsku štetu.

„Šta god da se desi dalje, zemlje Zaliva će morati da podnesu najveći teret“, zaključio je Ratni.