Francuski predsednik Emanuel Makron naredio je "bez presedana" raspoređivanje mornarice na Bliski istok kako bi se ponovo otvorio Ormuski moreuz, izveštava britanski list „Telegraf“.

"Napadnuta je i Evropa. Ova mobilizacija francuske mornarice je zaista bez presedana", rekao je francuski lider.

Francuska će poslati u region osam fregata, dva amfibijska nosača helikoptera i svoj najveći i najvažniji ratni brod, nosač aviona „Šarl de Gol“.

"Naš cilj je da garantujemo slobodu plovidbe i bezbednost morskih puteva“, rekao je Makron tokom posete vojnoj vazduhoplovnoj bazi na Kipru.

Iranski napadi u Ormuskom moreuzu skoro su potpuno zaustavili tankerski saobraćaj kroz ovaj ključni pomorski koridor, kroz koji prolazi oko petine svetske nafte, što je izazvalo nagli rast cena energije širom sveta.

Očekuje se da će se francuski brodovi pridružiti američkim snagama koje pokušavaju da ponovo otvore uski prolaz kroz koji protiče veliki deo svetske zalihe nafte.

Ozbiljni problemi za Britance

U međuvremenu, kako izveštava britanski „Telegraf“, Velika Britanija se suočava sa ozbiljnim problemima: London se muči da pošalje čak i jedan ratni brod na Kipar, gde je britanska vojna baza pogođena dronom ranije ovog meseca.

Istovremeno, Dauning strit je nagovestio da britanski premijer Kir Starmer možda ipak neće poslati jedini raspoloživi nosač aviona na Bliski istok, iako je brod već bio u stanju visoke pripravnosti.

Prošlog utorka, Donald Tramp je rekao da bi američka mornarica mogla da počne da prati tankere za naftu kroz Ormuski moreuz kako bi ponovo pokrenula saobraćaj nafte. Ali stotine brodova su i dalje blokirane u regionu, što postavlja pitanja o tome da li američka mornarica ima dovoljno snage da garantuje bezbednu plovidbu.

Makron je u ponedeljak objasnio francuski plan: „Radimo na uspostavljanju čisto odbrambene pomorske pratnje. Mora se pripremiti zajedno sa evropskim i neevropskim zemljama, a njen cilj je da počne sa pratnjom kontejnerskih brodova i tankera čim prođe najintenzivnija faza sukoba, kako bi se postepeno ponovo otvorio Ormuski moreuz.

„Naš cilj je da garantujemo slobodu plovidbe i bezbednost pomorskih puteva“, rekao je Makron tokom posete vojnoj vazduhoplovnoj bazi na Kipru.

Makron je dao ove izjave nakon dolaska u vojnu vazduhoplovnu bazu Pafos na Kipru, gde je obećao podršku ostrvskoj naciji.

Ali na ostrvu, koje je nekada bilo britanska kolonija i na kojem se i dalje nalaze dve ključne britanske vojne baze, jedno odsustvo je bilo posebno upadljivo – britansko.

Dolazak francuskih i grčkih lidera podsetio je na to da su Pariz i Atina brzo reagovali i poslali ratne brodove u pomoć Kipru nakon napada dronom na bazu RAF-a Akrotiri.

Britanski odgovor i dalje kasni: razarač HMS Dragon, koji je trebalo da bude britanski doprinos operaciji, još nije napustio Portsmut.

Kraljevska mornarica ima šest razarača, ali se samo HMS Dragon trenutno smatra potpuno operativnim. Očekivalo se da će uskoro otploviti ka istočnom Mediteranu kako bi zaštitio britanske suverene baze Akrotiri i Dekelija na Kipru.

Od sedam britanskih fregata, navodno su operativne samo HMS Somerset i HMS St Albans; ostale su na remontu ili imaju tehničkih problema.

Britanija takođe ima šest jurišnih podmornica, ali je trenutno aktivna samo HMS Anson – i ona je raspoređena u Australiji.

Makron je sleteo u Pafos velikim predsedničkim avionom, nakon čega je obišao bazu i razgovarao sa grčkim i kiparskim liderima,

„Kada je Kipar napadnut, napadnuta je i Evropa“, rekao je Makron novinarima.

„Odbrana Kipra je neophodna za vašu zemlju, za vašeg suseda, partnera i prijatelja – Grčku – ali i za Francusku, a samim tim i za celu Evropsku uniju.“

„Neviđena mobilizacija“

Francuska fregata "Languedoc" je već u kiparskim vodama, dok je nosač aviona "Šarl de Gol" trenutno, prema dostupnim informacijama, raspoređen kod obale Krita.

Makron je dodao: „Ova mobilizacija francuske mornarice zaista je bez presedana.“

Kiparski predsednik Nikos Hristodulidis zahvalio je Grčkoj i Francuskoj na brzom raspoređivanju ratnih brodova. Grčka je takođe poslala četiri borbena aviona F-16 u bazu u Pafosu.

Hristodulidis je takođe zahvalio italijanskoj premijerki Đorđi Meloni i španskom premijeru Pedru Sančezu na slanju ratnih brodova.

Ali Britanija nije ni pomenuta, iako je okupljanje evropskih ratnih brodova u kiparskim vodama zapravo izazvano napadom na britansku bazu.

Kiparski predsednik je naglasio da slanje fregate Langedok „jasno pokazuje da je Francuska snažan strateški partner Kipra“, podsećajući na nedavno potpisan sporazum o strateškoj saradnji između dve zemlje.

„Grčka, Francuska i Kipar zajedno šalju veoma jasnu poruku: Evropa stoji ujedinjena“, zaključio je.

BONUS VIDEO