U jeku sve ozbiljnije globalne energetske krize, iz Moskve stižu poruke koje izazivaju veliku pažnju i dodatnu zabrinutost u Evropi.

Predsednik Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) i specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev izjavio je da će Evropska unija biti najveća žrtva aktuelne energetske krize izazvane situacijom na Bliskom istoku.

On se oglasio povodom informacije da je predsednik Filipina proglasio vanredno stanje u energetskom sektoru i formirao krizni štab kako bi obezbedio stabilno snabdevanje naftom i zaštitio građane od posledica sukoba na Bliskom istoku.

– Kao što je predviđeno pre nekoliko nedelja, Evropska unija će biti najteže pogođena – napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži X.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada globalno tržište energenata trpi snažne potrese usled geopolitičkih tenzija i poremećaja u lancima snabdevanja. Prema njegovim tvrdnjama, zapadne zemlje su prekasno shvatile razmere problema i sada ulaze u fazu ozbiljnih posledica.

– Kako su mnoge države počele da proglašavaju vanredna stanja u energetskom sektoru, nakon što su odlagale priznanje posledica ovog energetskog šoka, mere koje su ranije bile primenjivane tokom pandemije, poput zatvaranja, sada će biti zamenjene energetskim restrikcijama, odnosno racionalizacijom i ograničenjem goriva. Evropska unija i Velika Britanija će sa zakašnjenjem tražiti ruske energente – naveo je Dmitrijev.

On je dodao da se scenario koji se sada odvija poklapa sa ranijim procenama koje su dolazile iz Moskve, naglašavajući da je energetska kriza već počela da menja globalne tokove.

U međuvremenu, filipinska ministarka energetike Šeron Garin izjavila je da ta zemlja gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte iz regiona Bliskog istoka.

Kako je precizirala, čak 98 odsto nafte Filipini nabavljaju iz tog regiona, a najveći deo transporta odvija se preko Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svetskih ruta za snabdevanje energentima.

Ova činjenica dodatno naglašava koliko su globalni energetski tokovi osetljivi na krize i sukobe u tom delu sveta, ali i koliko bi posledice mogle biti dalekosežne – posebno za Evropu, na koju se sve češće ukazuje kao na najranjiviju tačku u aktuelnoj situaciji.