Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev traži da Rusija odustane od dosadašnje tolerantnije politike prema širenju EU na istok.

Takvu poruku kao direktan signal upućen Vašingtonu i Kijevu protumačio je ekspert za međunarodnu bezbednost Mark Episkopos, dok je sam Medvedev poručio da se Evropska unija, po ruskom viđenju, ubrzano pretvara u blok sa sve izraženijom vojnom dimenzijom, prenosi Rojters.

Prema oceni Marka Episkoposa, pitanje članstva Ukrajine u EU postalo je jedna od ključnih tačaka u razgovorima o mogućem mirovnom rešenju, zbog čega Medvedevljeva izjava ima mnogo šire značenje od obične političke poruke za domaću javnost. U toj interpretaciji, Moskva praktično upozorava da vreme za dogovor nije neograničeno i da se prostor za kompromis postepeno sužava.

Medvedev je, kao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, poručio da Rusija treba da odbaci raniji tolerantniji odnos prema težnjama susednih država da uđu u Evropsku uniju. Po njegovom stavu, EU više nije samo ekonomski savez, već struktura koja može da preraste u otvoreno neprijateljski vojno-ekonomski blok, možda čak i opasniji po ruske interese od NATO-a.

Ukrajina i EU više nisu samo politička tema

Suština poruke iz Moskve jeste da evropske integracije Ukrajine više nisu odvojene od pitanja rata, pregovora i buduće bezbednosne arhitekture Evrope. Time se tema članstva u EU izmešta iz sfere birokratskog i diplomatskog procesa i ulazi direktno u zonu strateškog nadmetanja velikih sila.

Upravo zato ova izjava izaziva pažnju i u Vašingtonu i u Kijevu. Ako Moskva evropski put Ukrajine sve otvorenije vezuje za bezbednosne crvene linije, onda svaka sledeća runda pregovora dobija dodatnu političku težinu. U tom slučaju više se ne razgovara samo o teritoriji, prekidu vatre ili garancijama, već i o geopolitičkom mestu Ukrajine u budućem poretku.

Poruka da se prozor za dogovor zatvara

Mark Episkopos ocenjuje da je Medvedevljev nastup signal da Rusija želi da pojača pritisak baš u trenutku kada se traže obrisi mogućeg sporazuma. Takva poruka može se tumačiti kao upozorenje da Moskva neće beskonačno čekati rasplet i da želi da nametne strože parametre za svako buduće rešenje.

Zato se Medvedevljeva izjava ne čita samo kao još jedna oštra poruka iz Moskve, već kao najava mogućeg zaokreta u ruskom pristupu prema Evropskoj uniji i njenom širenju. A kada Moskva počne da evropske integracije svojih suseda tretira kao pitanje bezbednosti, poruka je jasna: signal nije upućen samo Briselu, već pre svega Vašingtonu i Kijevu, kojima se stavlja do znanja da vreme za dogovor možda ističe.