Krajem marta Ministarstvo odbrane Japana saopštilo je da je domaći razarač "Ćokai", prvi brod koji je prerađen tako da može da bude naoružan krstarećim raketama "tomahavk", preuzeo te rakete američke proizvodnje u luci San Dijego i postao prvo plovilo u sastavu japanske mornarice opremljeno tim ofanzivnim oruđem dometa oko 1.600 kilometara.

Japan je 2022. godine izdvojio čak 2,35 milijardi dolara za kupovinu 400 do 450 raketa "tomahavk" u verzijama "blok 4" i "blok 5", obuku i infrastrukturne radove potrebne za njihov prijem. Opremanje pomenutog razarača predstavlja isporuku prvog kontingenta "tomahavka".

Sve do prošle godine, kada je u naoružanje ušla domaća protivbrodska raketa "tip 12" povećanog dometa, od oko hiljadu kilometara, Japan je posedovao samo projektile kratkog dometa (između 200 i 400 kilometara), kojima je prosto branio svoju obalu. 

Sada kada njegovi vojni brodovi u cevima u svojoj utrobi počinju da nose i "tomahavke", od kojih neke verzije dosežu i čitavih 2.500 kilometra, Japan po prvi put ima sposobnost da gađa komandna mesta, aerodrome, raketne lansere i druge mete duboko unutar azijskog kontinenta.

Taj istorijski momenat za japansku vojsku, koja se u sklopu posleratne miroljubive politike Japana decenijama odricala posedovanja ofanzivnog naoružanja ali se poslednjih godina njime aktivno oprema kako bi bila sposobna da se odupre izazovu koji za nju predstavljaju jačanje kineske i severnokorejske armije, ipak, čini se, nije prošao u sasvim svečarskom raspoloženju. Jer, pišu, japanski listovi, američka armija je tokom proteklih nedelja potrošila velike količine "tomahavka", koji se inače proizvode u vrlo malom broju, zbog čega će dalje isporuke japanskoj vojsci značajno zakasniti. 

Po planu koji je važio sve do kraja prošlog meseca, "tomahavci" su trebali da budu u celosti isporučeni Japanu do kraja fiskalne 2027. (do prvog tromesečja kalendarske 2028.) godine.

Posledice po spremnost japanske i američke vojske

Japanski mediji, oslanjajući se na izveštavanje američke novinske agencije Blumberg, spekulišu da je tu lošu vest ministru odbrane Šinđiru Koizumiju saopštio američki kolega Pit Hegset tokom jednog od dva telefonska razgovora koji su obavili krajem prošlog meseca.

Oni takođe javljaju da je američka mornarica za fiskalnu 2026. godinu naručila samo 57 novih krstarećih projektila "tomahavk", te da u 2019, 2024. i 2025. godini nije kupila nijedan, već se samo bavila unapređenjem postojećih. Oni time žele ilustrovati činjenicu da američka vojska raspolaže malim brojem "tomahavka" i da će zbog toga isporuka tih raketa Zemlji izlazećeg sunca značajno zakasniti.

Rat u Persijskom zalivu bitno se odrazio na spremnost američkih snaga u Istočnoj Aziji. Mediji u tom regionu već su javili da je iz Južne Koreje povučena baterija protivraketnog sistema "THAAD", kao i da su iz Japana izmeštene baterije protivvazdušnog sistema "patriot. Takođe, iz dalekoistočne carevine put Zaliva upućeni su američki razarači i amfibijski brodovi sa ukupno 3.000 mornara i marinaca.

Pored "tomahakvka", "patriota" i projektila sistema "THAAD", SAD su u Zalivu potrošile i veliku količinu raketa vazduh-zemlja i vazduh-more "džejsam", a i udarne grupe nekoliko američkih nosača aviona iscrpljene su dužim angažovanjen tokom akcija u Venecueli i Iranu. Zato je sada u vojnom smislu verovatno najpovoljniji trenutak ikada za Narodnooslobodilačku armiju Kine da pokuša vojnu blokadu Tajvana - sva pomenuta oruđa, odsustvo dobrog dela marinskog korpusa sa japanskog ostrva Okinava i prenaprezanje američke mornarice i vazduhoplovstva uopšte su šansa za intervenciju matice Kine, brinu američki i tajvanski mediji.