Prema navodima izraelskih medija, okupirani deo južnog Libana podeljen je u tri specifične operativne zone, čime se stvara tampon zona slična onoj u pojasu Gaze.

Prva faza izraelskog plana obuhvata takozvanu "Crvenu liniju". Ovaj pojas se odnosi na prvi red sela direktno uz izraelsko-libansku granicu.

Većina objekata u ovom pojasu Libana je već uništila vojska Izraela. Kopnene trupe zauzele su fiksne položaje, a izveštaji potvrđuju da u ovoj zoni više nema boraca Hezbolaha.

Tampon zona od 10 kilometara

Druga zona, poznata kao "Žuta linija", proteže se na dubini od šest do deset kilometara od granice.

Ovaj koncept je direktno preslikan iz strategije koju Izrael primenjuje u Gazi od primirja u oktobru 2025. godine. Cilj je sprečavanje raketiranja severnog Izraela.

Uprkos proklamovanom primirju, u ovoj zoni se i dalje vode izolovani, ali žestoki sukobi, naročito oko uporišta Bint Džbeila.

Kontrola do reke Litani

Izraelski plan seže čak 30 kilometara u dubinu libanske teritorije, sve do reke Litani.

U ovoj oblasti, vojska ne planira stalno prisustvo pešadije u svakom selu, već dominaciju putem:

 - Naprednih osmatračkih punktova.

 - Stacioniranih raketnih sistema.

 - Pretnje brzom upotrebom vojne sile na svaku provokaciju.

Netanjahuov "bezbednosni bedem"

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potvrdio je ove namere tokom objave desetodnevnog primirja, istakavši da izraelska vojska mora ostati u "pojačanoj bezbednosnoj zoni".

Ova zona se proteže od Sredozemnog mora pa sve do granice sa Sirijom.

- Naša je dužnost da osiguramo da gradovi na severu nikada više ne budu meta Hezbolaha - poručio je Netanjahu.Istorija koja se ponavlja:

Strah od trajne okupacije

U Libanu vlada duboka zabrinutost da se scenario iz 1982. godine ponavlja. Tada je Izrael uspostavio sličnu bezbednosnu zonu iz koje se povukao tek 2000. godine nakon velikih gubitaka.

Analitičari podsećaju da je upravo ta prvobitna invazija i dugogodišnja okupacija bila ključni faktor u formiranju i jačanju Hezbolaha.