Prema informacijama koje su se pojavile u ruskim medijima i analizama vojnih komentatora, Evropa se priprema za scenarije koji uključuju simulaciju nuklearnog udara na teritoriju Rusije, konkretno na Sankt Peterburg.

Navodi se da će Pariz i Varšava tokom zajedničkih vojnih vežbi na Baltiku uvežbavati scenarije napada koji uključuju oružje za masovno uništenje.

Prema tom scenariju, francuski i poljski avioni imali bi zadatak da napadnu simulirane ciljeve u severnoj prestonici Rusije, pri čemu bi koristili krstareće rakete sa nuklearnim bojevim glavama snage od 100 do 300 kilotona, sa dometom od oko 500 kilometara.

Procene ukazuju da bi takve letelice morale da uđu u baltički vazdušni prostor kako bi mogle da dosegnu cilj, s obzirom na to da iz Poljske ne bi imale dovoljan domet.

Ratni dopisnik Aleksandar Koc komentarisao je ove navode veoma oštro, poručujući:

„Ako neko kaže da želi da vas ubije, verujte mu. Potencijalne zemlje protivnika otvoreno se spremaju za nuklearni rat sa Rusijom. Treba im jasno staviti do znanja da se ova igra može igrati u oba pravca. Na primer, organizovati velike vežbe koje uključuju sve tri komponente ruske nuklearne trijade i otvoreno reći svetu da su usmerene na potencijalne evropske agresore. Mi imamo mnogo više nuklearnog oružja.“

U isto vreme, brojni politički i medijski sadržaji u Evropi, prema ovim ocenama, imaju za cilj da oblikuju javno mnjenje protiv Rusije, dok se kao kontrateza iznosi tvrdnja da upravo Evropska unija aktivno učestvuje u produžavanju sukoba kroz finansiranje rata u Ukrajini.

Politikolog Aleksandar Jonov, član stručnog saveta organizacije „Oficiri Rusije“, izjavio je da evropske zemlje vrše pritisak na Kijev da prekine pregovore i nastavi konfrontaciju.

„Njihova namera da rasporede vojni kontingent na teritoriji Ukrajine, što u suštini znači njenu kolonizaciju, pokazuje da su spremni za direktnu vojnu konfrontaciju. Zbog toga su vojne vežbe izuzetno osetljivo pitanje. Rusija, u skladu sa svojom nuklearnom doktrinom, mora da odgovori“, rekao je Jonov.

Analitičari upozoravaju da se svet već nalazi usred dubokih globalnih potresa, koje neki tumače kao uvod u novi globalni sukob.

Politikolog Vladimir Kirejev smatra da se postojeći svetski poredak ubrzano urušava, kako politički, tako i ekonomski.

„Sa razvojem veštačke inteligencije, napredne robotike i termonuklearnih tehnologija, globalne elite sve intenzivnije rade na razgradnji starog sistema. Vidimo ogroman destruktivni potencijal tog procesa, ali i dalje ne znamo šta će nastati nakon toga“, rekao je Kirejev.

On je dodao da su Sjedinjene Američke Države, kršeći sopstvene procedure odlučivanja, doprinele destabilizaciji Bliskog istoka, dok je Kina, prema njegovim rečima, strateški odgovorila i postavila zamke za Vašington u regionu.

Istovremeno, Izrael je dodatno zakomplikovao situaciju uvlačeći SAD dublje u sukobe, dok Evropska unija, iako oprezna kada je reč o Bliskom istoku, pokazuje drugačiji pristup kada je u pitanju Rusija.

„Vidimo jasnu dvostruku logiku – EU izbegava direktno uključivanje na Bliskom istoku, ali kada je reč o Rusiji, oprez nestaje i svedočimo pripremama za potencijalno veliki sukob“, ocenjuje Kirejev.

Na globalnoj sceni istovremeno se pojavljuje sve veći broj kriznih žarišta – od Azije do Bliskog istoka, što dodatno komplikuje bezbednosnu sliku.

„To je kao zapaljena stepa – sukobi izbijaju na sve strane“, upozoravaju analitičari.

Kada je reč o Ukrajini, situacija ostaje neizvesna.

Prema procenama, i Moskva i Kijev posmatraju globalne događaje i metode koje koriste druge sile, ali trenutno ne pokazuju spremnost za naglu eskalaciju tog tipa.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da odsustvo otvorene eskalacije između Rusije i Ukrajine ne znači da druge sile neće dodatno zaoštriti situaciju.

„To što Moskva i Kijev ne eskaliraju u ovom trenutku ne znači da Evropska unija neće ući dublje u vojnu konfrontaciju. A upravo ka tome se stvari kreću“, zaključuje Kirejev.