Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pokrenula je novu rundu ekonomskog pritiska, uvodeći sankcije jednoj od najvećih kineskih rafinerija nafte, kao i desetinama brodarskih kompanija i tankera povezanih sa transportom iranske nafte.

Ovaj potez predstavlja realizaciju ranijih upozorenja iz Vašingtona da će biti uvedene takozvane sekundarne sankcije svim kompanijama i državama koje nastave da sarađuju sa Iranom u energetskom sektoru. Cilj ove strategije je da se preseče jedan od ključnih izvora prihoda Teherana – izvoz nafte.

U fokusu sankcija našlo se postrojenje Hengli Petrochemical u luci Dalijen, koje ima kapacitet prerade od oko 400.000 barela sirove nafte dnevno, čime spada među najveće nezavisne rafinerije u Kini. Prema navodima američkog Ministarstva finansija, ova kompanija je od 2023. godine primala pošiljke iranske nafte i time generisala značajne prihode za iranske strukture.

Osim rafinerija, sankcije obuhvataju i oko 40 brodarskih kompanija i tankera koji učestvuju u transportu nafte, čime Vašington pokušava da dodatno stegne mrežu preko koje Iran plasira energente na svetsko tržište.

Američki ministar finansija Skot Besent poručio je da će SAD nastaviti da „sužavaju mrežu brodova, posrednika i kupaca“ koji omogućavaju Iranu da nastavi izvoz. On je upozorio i finansijske institucije u Kini, Hongkongu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu da bi mogle biti meta sankcija ukoliko nastave saradnju sa iranskim subjektima.

Ove mere dolaze u osetljivom trenutku, svega nekoliko nedelja pre planiranog sastanka između Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga, što dodatno komplikuje odnose dve najveće svetske ekonomije.

Istovremeno, globalno energetsko tržište već trpi posledice pojačanih tenzija, jer sukobi u regionu Persijskog zaliva remete tokove nafte i gasa, što se direktno odražava na rast cena energenata.

Kako bi ublažile udar na tržište, američke vlasti su privremeno izuzele određene količine ruske nafte od sankcija, kao i deo iranske nafte koja je već bila u transportu.

Kineska strana reagovala je oštro, ocenjujući da ovakve mere narušavaju međunarodni trgovinski poredak i ugrožavaju legitimne interese kineskih kompanija.