Jedanaestogodišnja devojčica koja je ranjena tokom napada kasetnom municijom na izraelski grad, preminula je od zadobijenih povreda.

Kako prenose izraelski mediji, reč je o Nesji Karadi, koja je teško povređena u napadu 31. marta. Lokalni zvaničnici su potvrdili da je devojčica izgubila bitku za život uprkos naporima lekara.

Ovaj tragičan slučaj ponovo je otvorio pitanje upotrebe kasetne municije u sukobima i njenog uticaja na civilno stanovništvo.

Podsećanje na 1999. godinu

Upotreba kasetnih bombi ostavila je duboke posledice i tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

Grad Niš bio je pogođen u dva navrata, 7. i 12. maja, kada su kasetne bombe pale na urbana područja. U tim napadima stradali su civili, dok je veliki broj ljudi ranjen.

Narednog dana nakon prvog napada, tadašnji generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potvrdio je odgovornost, navodeći da je oružje promašilo prvobitnu metu. Prema dostupnim podacima, kasetna bomba se otvorila prerano, zbog čega je podmunicija završila u gradu.

Napad su osudile međunarodne organizacije za ljudska prava, upozoravajući da upotreba ovakvog oružja u naseljenim područjima predstavlja ozbiljan rizik za civile.

Dugotrajne posledice

Kasetna municija se sastoji od kontejnera koji sadrži veliki broj manjih eksplozivnih jedinica koje se raspršuju po širokom području.

Problem dodatno komplikuje činjenica da deo tih projektila ne eksplodira odmah, već ostaje na terenu i predstavlja opasnost za civile godinama nakon završetka sukoba.

Zbog širokog dejstva i nepredvidivih posledica, ovakva municija često pogađa naseljena područja i dovodi do stradanja ljudi koji nemaju nikakve veze sa borbenim dejstvima.

Prema podacima međunarodnih organizacija, velika većina žrtava kasetne municije su civili, među kojima značajan procenat čine deca.

Stalna pretnja

I pored brojnih akcija čišćenja terena u različitim delovima sveta, neeksplodirana municija i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost.

Primeri iz Vijetnama, Laosa i drugih regiona pokazuju da posledice upotrebe kasetnih bombi mogu trajati decenijama, sa novim žrtvama i dugo nakon završetka sukoba.

Zbog toga brojne međunarodne organizacije i institucije godinama apeluju na zabranu upotrebe ove vrste oružja i strožu kontrolu njegove primene.