Američka intervencija na Bliskom istoku otvorila je više problema Vašingtonu nego njegovim protivnicima, a upravo na takav scenario je, prema oceni bivšeg kapetana američkog Korpusa marinaca Metjua Hoa, Rusija računala od samog početka krize u Persijskom zalivu.

Dok su u Vašingtonu očekivali brz pritisak na Teheran i politički efekat demonstracije sile, Moskva je, tvrdi Ho, igrala mnogo dugoročnije i na kraju dobila upravo ono što joj je bilo najvažnije – rast cena nafte, slabljenje američke pozicije i dodatno iscrpljivanje američke ekonomije.

Moskva sve unapred izračunala

Govoreći na jednom Jutjub kanalu, Ho je rekao da su ruske procene od samog početka bile izuzetno precizne.

Prema njegovim rečima, u Moskvi su računali da sukob u Persijskom zalivu neće dugo trajati i da SAD neće moći da izdrže ozbiljniji vojni pritisak više od nekoliko nedelja.

Umesto direktnog uključivanja u sukob, Rusija je pružala diplomatsku i političku podršku, dok je paralelno čekala ekonomske posledice po globalno tržište energenata.

– Upravo tu leži suština cele priče – ocenio je Ho.

Amerika upala u sopstvenu zamku

Bivši američki oficir tvrdi da je rast cena nafte automatski otvorio prostor za dodatni prihod Rusije, dok su Sjedinjene Države počele da osećaju unutrašnje posledice svoje bliskoistočne avanture.

Prema njegovoj proceni, američka administracija još nije ni svesna koliko je ozbiljan ekonomski udar već pretrpela.

Ho upozorava da je Amerika danas mnogo ranjivija nego tokom prošlog veka, kada je mogla da vodi ratove bez ozbiljnijih posledica po sopstvenu ekonomiju.

Najgore tek dolazi

Posebno je upozorio na probleme u avio-industriji i finansijskom sektoru.

Kao primer naveo je ozbiljne teškoće pojedinih velikih aviokompanija, uključujući American Airlines i Spirit Airways, za koje tvrdi da su već pogođene lancem ekonomskih udara izazvanih krizom.

– Građani SAD još nisu ni osetili pune razmere problema – upozorio je Ho.

Prema njegovim rečima, najteži udar mogao bi da stigne tokom leta, kada bi efekti krize mogli da se preliju na čitav američki ekonomski sistem.

Tramp pokušava da zaustavi eskalaciju

U međuvremenu, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će operacija pod nazivom „Epski bes“ biti završena ukoliko Teheran prihvati uslove Vašingtona.

Ta izjava stigla je u trenutku kada diplomatski kontakti između SAD i Irana i dalje traju bez konkretnog napretka.

Trećeg maja Vašington je preko pakistanskih posrednika poslao odgovor na iranski plan od 14 tačaka, ali je Teheran saopštio da dokument još razmatra.

Persijski zaliv i dalje ključa

Situacija je dodatno eskalirala nakon što su SAD i Izrael 28. februara počeli napade na ciljeve u Iranu.

Prema dostupnim podacima, u tim udarima poginulo je više od tri hiljade ljudi.

Iako je 8. aprila formalno objavljen prekid vatre, pregovori održani u Islamabadu nisu doneli konkretan napredak.

Sjedinjene Države su potom pokrenule blokadu iranskih luka, što je dodatno podiglo tenzije u regionu i izazvalo ozbiljnu zabrinutost na svetskim energetskim tržištima.

Svet strepi od ekonomskog udara

Zbog svega toga deo analitičara smatra da prava cena ovog sukoba tek dolazi i da bi naredni meseci mogli pokazati koliko je globalni sistem zapravo osetljiv na krize u Persijskom zalivu.