Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je danas da pitanje trećeg hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini ne može izolovano da se posmatra kao nekakav incident koji se desio u Zagrebu u organizaciji desno orijentisanog nevladinog sektora, već da je kontekst mnogo složeniji i može se pratiti od Vašingtonskog sporazuma 1994. kojim je formirana Federacija BiH, pa sve do danas.

On je rekao da Republika Srpska ovaj problem doživljava kao unutrašnje pitanje Federacije BiH i sve dok njihovi politički bilo dogovori, bilo konflikti ne dotiču ustavnu i teritorijalnu poziciju Srpske, zvanična Banjaluka se neće mešati.

"Taj stav je bio vidljiv i tokom pregovora o izmenama izbornog zakona tokom 2021. i početkom 2022. godine, ali i tada smo gledali pokušaje da se u ovo pitanje uvuče i Republika Srpska. Milorad Dodik, kao tadašnji član Predsedništva BiH, jasno je odbacio svaki pokušaj da se kroz ovo pitanje obuhvata i ustavna pozicija RS i do danas nismo odstupili od tog pristupa. Tako da je i pitanje trećeg entiteta nešto što treba da razreše Bošnjaci i Hrvati među sobom", rekao je Vranješ.

Prema njegovim rečima, ono što je sigurno, bošnjačka politička elita bez obzira na stranačku podeljenost ima jedinstven stav da BiH treba dodatno unitarizovati i entitete oslabiti do nivoa nestanka, a ne vršiti njenu decentralizaciju, tako da je potencijalna teritorijalna podela FBiH potpuno u suprotnosti sa bošnjačkim hegemonističkim ambicijama kojima se godinama zanose.

"Zato u BiH ne postoji mogućnost unutrašnjeg dijaloga između dve strane - Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda, kako dejtonski Ustav nalaže. Zvuči paradoksalno, ali ovim svojim težnjama za političkom dominacijom nad celom BiH, Bošnjaci u stvari ruše ovu krhku državnu zajednicu", rekao je ambasador.

On je na pitanje da li bi BiH mogla da bude "uspela država" sa tri entiteta ako to već nije sa postojeća dva, rekao da je "BiH dejtonski oktroisani konstrukt koji danas funkcioniše kao državna zajednica dva entiteta, koja su se usaglasila 1995. zarad uspostavljanja mira da nastave život u BiH na bazi ravnopravnosti tri konstitutivna naroda".

"Dakle, BiH nije nacionalna država Bošnjaka i ostalih građana, kako Sarajevo zamišlja uređenje, nego nacionalno strogo podeljena državna zajednica koja ima šansu da opstane dokle god nisu ugrožena politička i ustavna prava niti jednog od tri konstitutivna naroda", rekao je Vranješ.

Kako je naglasio, iz ove perspektive potencijalna podela BiH na dva entiteta bez bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Republike Srpske dodatno bi izbalansirala političke odnose tri naroda, a BiH bi više ličila na konferdeaciju nego što je danas slučaj i verovatno bi tako imala veću šansu da politički opstane, a to isključuje unitarističke planove političkog Sarajeva kojih će se oni teško odreći, tako da je i politički i pravno ovaj scenario skoro nemoguć.

"Pre će se BiH raspasti, nego što će se postići unutrašnji dogovor da se podeli FBiH na dva entiteta", istakao je ambasador BiH u Srbiji.

Vranješ je dodao i da pretpostavlja da su Rusija i Kina ostale na istim stanovištima kao i 2021. godine - da bi bile spremne da glasaju za novog i njima prihvatljivog visokog predstavnika ukoliko bi dobio ograničen mandat, ali je teško očekivati da one ovaj stav mogu nametnuti ostalim članicama Saveta bezbednosti UN.

"Ono što možemo da očekujemo jeste da se pozicija SAD promenila prema OHR-u u odnosu na 2021. godinu. To vidimo iz nekoliko pokazatelja. Pored vidljive pasivizacije poslednjih godinu dana kada je reč o mešanju SAD u unutrašnja pitanja BiH, vidimo da nisu voljni da više finansiraju OHR i PIK u meri kao što je to bio slučaj poslednje tri decenije. Iz tih pokazatelja možemo da pretpostavimo da bi i SAD mogle da budu na sličnim stanovištima kao i Rusija i Kina, da OHR treba zatvoriti kroz ograničen mandat nekog svima prihvatljivog visokog predstavnika", rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako bi to prihvatili svi u SB UN, u tom slučaju BiH bi dobila legalnog visokog predstavnika koji ne bi vršio represiju i pravio haos u BiH, nego bi se fokusirao isključivo na gašenje OHR-a.

Sa druge strane, kako dodaje, ukoliko bi se takvom scenariju usprotivile Velika Britanija i Francuska ulaganjem veta u SB UN, stvorila bi se ponovo situacija kao i 2021. godine da ovo jedino telo zaduženo za imenovanje visokog predstavnika ne može to da obavi zbog manjka dogovora među stalnim članicama.

"Jedina razlika je u tome što bi u ovom slučaju, SAD teško podržale ponovno nelegalno imenovanje visokog predstavnika od strane PIK-a, što bi moglo dovesti do situacije da ostane OHR, ali bez visokog predstavnika. To bi ponovo bio presedan, jer OHR nije institucija nego doslovno kancelarija visokog predstavnika kao pomoćno telo, te se postavlja pitanje kako može funkcionisati samostalno", rekao je Vranješ.

Kako je istakao, to bi otvorilo onda nova pitanja legalnosti njihove pozicije u BiH, ali i finansiranja, te ko bi ih predstavljao, ali i predsedavao upravnom odboru PIK-a, a ta situacija bi još više izvrgnula ruglu "okupacionu upravu" u BiH i verovatno ne bi dugo potrajala.

"Bez obzira na to da li se neki od ovih potencijalnih scenarija mogu na kraju ostvariti, jedno je sigurno - proces demontaže 'okupacione uprave' krenuće na ovu jesen. Koliko će trajati, kakve varijacije možemo očekivati, ali i posledice, vreme će pokazati", rekao je ambasador.

Vranješ je, na pitanje hoće li Trampova administracija u ovom slučaju imati više sluha za želje i stavove Banjaluke, rekao da se spoljnopolitičke aktivnosti rukovodstva Republike Srpske poslednjih meseci kreću u pravcu povećavanja stepena razumevanja sa SAD, kao i održavanja već odličnog partnerstva sa Rusijom, Izraelom, Kinom, Mađarskom, a sve zajedno pod snažnom podrškom matice Srbije, koja je, kako je rekao, "naš glavni oslonac".

"Zasad beležimo odlične rezultate, tako da bismo mogli očekivati da će Trampova administracija imati više sluha za stavove Republike Srpske. Naposletku, spremnost za unapređenje odnosa već su i manifestovali prilikom ukidanja sankcija rukovodstvu RS, otvorenosti da razgovaraju i da čuju naše stavove, kao i posetom Trampa Mlađeg Banjaluci, koja je bila važan pokazatelj da naši odnosi prvi put nakon trideset godina idu u dobrom pravcu", rekao je on.

Ambasador je zaključio i da je zato optimista da će SAD imati mnogo odmerenije i realnije poglede na budućnost OHR-a, a već sesija Saveta bezbednosti UN o BiH zakazana za 12. maj može biti "dobar orijentir šta možemo očekivati u novembru kada konačno budemo videli leđa nelegalnom Kristijanu Šmitu".