Španski list El Pais objavio je analizu koja je izazvala veliku pažnju evropskih političkih krugova, jer otvara pitanje stvaranja takozvane „Evropske unije 2.0“ — jezgra država koje bi nastavile mnogo dublje integracije bez čekanja saglasnosti svih 27 članica Evropske unije.

Prema toj viziji, deo Evrope mogao bi da krene putem ubrzane političke, vojne i ekonomske integracije, dok bi ostatak članica ostao van ključnih procesa odlučivanja.

El Pais: Sadašnji model EU više ne funkcioniše

Kako navodi španski list, sve više evropskih političkih i ekonomskih centara smatra da sadašnji model odlučivanja postaje prepreka u svetu velikih geopolitičkih sukoba, bezbednosnih kriza i ekonomskog nadmetanja sa SAD, Kinom i Rusijom.

U tekstu se ocenjuje da Evropska unija više ne uspeva brzo da reaguje jer sistem konsenzusa omogućava pojedinim državama da blokiraju odluke koje utiču na ceo kontinent.

Autori analize tvrde da je EU tokom decenija donela stabilnost i ekonomski razvoj, ali da današnja struktura više nije prilagođena novim globalnim okolnostima.

Evropa između Rusije, Amerike i Kine

U tekstu se navodi da Evropska unija danas čini svega pet procenata svetskog stanovništva, dok njen udeo u globalnoj ekonomiji postepeno opada.

Istovremeno, prema pisanju El Paisa, Evropa zaostaje za SAD i Kinom po pitanju tehnološkog razvoja, investicija i produktivnosti, dok rastu problemi u održavanju evropskog socijalnog modela.

Autori posebno upozoravaju da se EU nalazi između velikih geopolitičkih pritisaka.

Sa istoka se, kako tvrde, suočava sa bezbednosnim izazovima povezanim sa Rusijom, dok se pouzdanost Sjedinjenih Američkih Država kao ključnog saveznika sve češće dovodi u pitanje.

Zbog toga raste pritisak da Evropa razvije sopstvenu vojnu i političku autonomiju.

Problem veta i blokade unutar Evropske unije

Ključni problem, prema toj analizi, nije nedostatak planova za razvoj Evrope, već nemogućnost postizanja dogovora između svih članica.

Kao primer navodi se Mađarska i premijer Viktor Orban, koji je blokirao kredit od 90 milijardi evra za Ukrajinu, kao i novi paket sankcija protiv Rusije.

Autori podsećaju da Mađarska predstavlja mali deo ekonomije Evropske unije, ali uprkos tome ima mogućnost da zaustavi odluke koje se odnose na ceo blok.

U tekstu se ocenjuje da upravo veto sistem postaje jedna od najvećih prepreka daljoj integraciji EU.

Predlog za „Savez unutar Saveza“

Zbog toga se sve češće pominje stvaranje manjeg jezgra država koje bi nastavile integracije bez čekanja saglasnosti svih članica.

Kao istorijski primeri navode se Šengen zona i uvođenje evra, koji su takođe nastali kroz saradnju manjeg broja zemalja pre nego što su im se priključile ostale članice.

Prema toj ideji, nova grupa država donosila bi zajedničke odluke o energetici, porezima, tehnologiji, investicijama i odbrani.

Pominje se i mogućnost formiranja Evropskog saveta za bezbednost, sopstvenog komandnog sistema i zajedničke odbrane.

Ko bi činio jezgro „Evrope 2.0“?

Kao potencijalno jezgro nove integracije pominju se Nemačka, Francuska, zemlje Beneluksa, Poljska i Španija.

Autori smatraju da bi takav savez mogao da postane „magnet“ za druge države koje bi kasnije pristupale dubljoj integraciji.

Istovremeno, otvoreno se govori o prelasku na odlučivanje većinom glasova u oblastima spoljne politike, finansija, poreza i bezbednosti, što bi potpuno promenilo način funkcionisanja Evropske unije.

Otvoreno pitanje: Da li je EU spremna za podelu?

Na kraju analize El Pais poziva evropske lidere i građane da podrže duboke reforme i pokažu „duh novatorstva“ koji je postojao pri stvaranju evropskog projekta posle Drugog svetskog rata.

Ipak, ostaje veliko pitanje koliko su države članice zaista spremne da prihvate model u kojem bi deo Evropske unije krenuo putem mnogo dublje integracije, dok bi druge zemlje ostale po strani.