Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine izrekao je za bivšeg šefa predsedničke kancelarije Andrija Jermaka preventivnu meru u pritvora od 60 dana, sa mogućnošću plaćanja kaucije u iznosu od 140 miliona ukrajinskih grivni.

O izricanju mere izvestio je sudija Viktor Nogačevski, prenosi Ukrinform. Visina kaucije odgovara iznosu od 2,7 miliona evra.

Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije saopštili su u ponedeljak da je Jermaku uručeno zvanično obaveštenje da je osumnjičen u okviru istrage o pranju oko 460 miliona grivni (oko 14,5 miliona evra) kroz projekat elitne gradnje nadomak Kijeva.

Jermak se tereti po članu ukrajinskog krivičnog zakona koji se odnosi na pranje novca u velikim razmerama i legalizaciju imovine stečene krivičnim delom.

Slučaj je deo šire operacije "Midas", pokrenute krajem 2025. godine zbog sumnji na korupciju u energetskom sektoru i uticaj na državna preduzeća, uključujući Energoatom.

U okviru istrage ranije su osumnjičeni i pojedini biznismeni i bivši zvaničnici povezani sa energetskim sektorom, dok su neki od osumnjičenih napustili Ukrajinu i za njima je raspisana međunarodna poternica.

Šta pišu mediji

Pema pisanju ruske agencije RIA Novosti, pritisak iz Vašingtona i Brisela na predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog sve više pojačava. U centru afere našli su se ljudi iz njegovog najužeg okruženja, a u političkim krugovima sve glasnije se govori o mogućim promenama unutar samog vrha vlasti.

Zapadni mediji ocenili su da je skandal oko Andrija Jermaka, bivšeg šefa kabineta Vladimira Zelenskog, doveo je ukrajinske vlasti u neprijatnu situaciju. AP navodi da je Jermak, nekada jedan od najbližih saradnika ukrajinskog predsednika, sada postao teret za ambicije Zelenskog u vezi sa evropskim integracijama.

Sličnu ocenu izneo je i britanski „Dejli telegraf“, koji smatra da optužbe protiv Jermaka predstavljaju ozbiljan problem za Zelenskog u trenutku kada Ukrajina teži članstvu u EU i istovremeno traži međunarodnu podršku za prekid vatre sa Rusijom. Elena Prokopenko iz Nemačkog Maršalovog fonda u Berlinu ocenila je da zbog ovog skandala raste „osećaj nepovezanosti između elite i običnih građana“.