Sjedinjene Američke Države suočavaju se sa ozbiljnim problemima u sukobu sa Iranom nakon ogromnih gubitaka bespilotnih letelica, iscrpljivanja raketnih zaliha i novih otkrića o načinu finansiranja iranske vojne infrastrukture.

Prema pisanju Blumberga, Iran je uništio između 24 i 30 američkih bespilotnih letelica MQ-9 Reaper, što predstavlja gotovo 20 odsto ukupnog predratnog inventara jednog od najvažnijih sistema Pentagona.

Reč je o izuzetno skupim i teško zamenjivim letelicama koje imaju ključnu ulogu u američkim operacijama nadzora i udara.

Američka i izraelska odluka o napadu na Iran otvorila je, kako navode strani mediji, mnogo širi sukob od klasičnog vojnog obračuna.

Rat je sada prešao i na ekonomsku, logističku i tehnološku ravan, a najveći problem za Vašington postaje upravo iscrpljivanje sopstvenih vojnih zaliha.

Američki mediji navode da je tokom operacije protiv Irana potrošeno više od 1.000 projektila Tomahawk.

The New York Times je još krajem aprila objavio da su SAD od početka sukoba potrošile oko 1.100 krstarećih projektila smanjene radarske vidljivosti, koji su prvobitno bili namenjeni mogućem ratu sa Kinom.

To je gotovo jednak broj projektila koliko ih je ostalo u američkim zalihama.

Istovremeno, američka vojska je prema pisanju The Washington Posta potrošila i ogroman deo svojih protivraketnih sistema tokom zaštite Izraela od iranskih udara.

Navodi se da je ispaljeno više od 200 presretača sistema THAAD, što predstavlja gotovo polovinu ukupnog američkog inventara.

Pored toga, korišćeno je i još oko 100 drugih projektila protivvazdušne odbrane.

Dok su američke zalihe naglo padale, Iran je uspeo da očuva osnovni vojni sistem i tokom primirja obnovi deo proizvodnje dronova i raketnih sistema.

CNN prenosi da američke obaveštajne službe veruju da se iranska vojna infrastruktura obnavlja mnogo brže nego što se očekivalo.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da Kina veoma pažljivo prati sukob i analizira brzinu trošenja američkog oružja, proizvodne kapacitete Pentagona i stanje vojnih rezervi.

Prema procenama analitičara, Peking upravo na osnovu tih podataka pravi nove vojne planove vezane za Tajvan i širi pacifički region.

U međuvremenu su otkriveni i novi detalji o finansiranju iranskog ratnog sistema.

The Wall Street Journal objavio je priču o iranskom biznismenu Babaku Zanjaniju, koji je navodno izgradio mrežu za prebacivanje novca prema vojnim strukturama Teherana.

Prema tvrdnjama lista, preko kripto-platforme Binance prošlo je oko 850 miliona dolara transakcija tokom dve godine, čime su zaobilažene međunarodne sankcije.

Binance odbacuje bilo kakvu odgovornost.

Analitičari ocenjuju da je upravo sposobnost Irana da održi finansijske tokove, obnovi proizvodnju dronova i nastavi rat uprkos sankcijama jedan od ključnih razloga zbog kojih Vašington trenutno izbegava novu veliku eskalaciju.

Istovremeno raste zabrinutost da SAD više nemaju dovoljno projektila za dugotrajan sukob visokog intenziteta.