Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon koji mu omogućava da pošalje ruske trupe u inostranstvo radi „zaštite ruskih građana“, a upravo ta formulacija izazvala je ogromnu uzbunu širom Evrope i otvorila nova strahovanja od mogućih budućih vojnih intervencija.

Analitičari upozoravaju da je gotovo identično opravdanje korišćeno i pre početka sukoba u Ukrajini, kada je Moskva tvrdila da štiti rusko stanovništvo van granica Ruske Federacije.

Zbog toga mnogi smatraju da novi zakon predstavlja možda i najopasniji politički signal iz Kremlja u poslednje vreme.

Prema pisanju „Kijev indipendenta“, zakon praktično daje Putinu „odrešene ruke“ da pod izgovorom zaštite ruskih državljana pokrene vojne operacije u drugim državama.

Zapadni mediji i bezbednosni analitičari upozoravaju da bi novi pravni okvir mogao da posluži kao osnova za buduće intervencije, naročito u državama gde žive ruske manjine.

Institut za proučavanje rata (ISW) ranije je ocenio da zakon stvara i pravni i propagandni okvir za potencijalne vojne akcije Moskve van svojih granica.

U ruskom Savetu Federacije navodi se da u slučajevima kada su ruski građani izloženi hapšenju, sudskim postupcima ili međunarodnim poternicama „mogu biti angažovane oružane snage Ruske Federacije“, ukoliko tako odluči predsednik Rusije.

Upravo taj deo izazvao je najveću paniku među evropskim zvaničnicima.

Mnogi podsećaju da je Rusija i ranije koristila slične argumente kao opravdanje za vojne akcije.

Pre invazije na Ukrajinu 2022. godine, Federalni savet dao je Putinu pravo da koristi vojsku van teritorije Rusije, nakon čega je usledio rat koji je promenio bezbednosnu sliku Evrope.

Sada se postavlja pitanje da li Moskva priprema teren za nove operacije.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da rusko Ministarstvo spoljnih poslova već najavljuje postupke protiv Estonije, Letonije i Litvanije zbog navodne diskriminacije ruskojezičnog stanovništva.

Baltičke zemlje odbacuju te optužbe, ali analitičari upozoravaju da bi upravo takvi narativi mogli postati izgovor za politički ili čak vojni pritisak.

Portal CEPA podseća da je Putin još 2006. legalizovao ofanzivne operacije ruskih specijalnih službi u inostranstvu, nakon čega su usledili brojni misteriozni atentati i operacije širom Evrope.

Sada mnogi smatraju da Kremlj ponovo pravi sistem koji bi omogućio dugoročne operacije van granica Rusije.

Posebnu pažnju izazivaju i procene da bi nove mere mogle biti povezane sa zaštitom ruskih zvaničnika i državljana koje traži Međunarodni krivični sud u Hagu.

Prema ocenama analitičara, Moskva više ne skriva da želi trajni mehanizam za intervencije i operacije izvlačenja svojih ljudi iz stranih država.

Zbog svega toga novi zakon u zapadnim bezbednosnim krugovima već se opisuje kao jedan od najopasnijih poteza Kremlja od početka rata u Ukrajini.