Kanadska vlada predstavila je predlog Zakona o bezbednosti društvenih mreža kojim bi osobama mlađim od 16 godina mogao da bude ograničen ili zabranjen pristup pojedinim platformama ukoliko tehnološke kompanije ne dokažu da efikasno štite maloletnike od štetnog sadržaja.

Predlog zakona, koji je predstavio ministar kulture Kanade Mark Miler, dolazi u trenutku kada sve veći broj država pokušava da pronađe odgovor na rastuću zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na decu i adolescente.

Vlada u Otavi navodi da je cilj novih propisa zaštita mladih od nasilnog sadržaja, digitalnog zlostavljanja, seksualne eksploatacije, manipulativnih algoritama i drugih opasnosti koje vrebaju na internetu. Međutim, predlog je odmah otvorio i ozbiljnu raspravu o granicama državne regulacije, zaštiti privatnosti i slobodi izražavanja.

Šta predviđa novi zakon?

Predlog zakona C-34 uvodi stroža pravila za rad društvenih mreža i drugih digitalnih platformi. Kompanije bi morale da pokažu da imaju efikasne mehanizme zaštite maloletnika ili bi se suočile sa mogućnošću ograničenja pristupa mlađim korisnicima.

Zakonom je predviđeno formiranje posebne Komisije za digitalnu bezbednost Kanade, koja bi nadzirala sprovođenje propisa i procenjivala da li platforme poštuju nove standarde.

Predlog takođe definiše više kategorija štetnog sadržaja, uključujući materijale koji promovišu nasilje, mržnju, seksualno iskorišćavanje dece i druge oblike opasnog ponašanja na internetu.

Za kompanije koje ne budu poštovale propise predviđene su visoke kazne koje mogu premašiti 10 miliona kanadskih dolara ili dostići tri odsto njihovog globalnog prihoda.

Argumenti pristalica: Zaštita dece mora biti prioritet

Pristalice zakona ističu da su društvene mreže postale sastavni deo života mladih, ali i da su istovremeno otvorile prostor za brojne rizike.

Brojne studije poslednjih godina ukazivale su na povezanost prekomernog korišćenja društvenih mreža sa problemima mentalnog zdravlja, porastom anksioznosti, depresije, poremećajima pažnje i izloženošću uznemirujućem sadržaju.

Organizacije koje se bave zaštitom dece smatraju da tehnološke kompanije nisu učinile dovoljno kako bi sprečile širenje štetnih sadržaja među maloletnicima.

Prema njihovom mišljenju, zakon bi mogao da natera velike platforme da ozbiljnije pristupe bezbednosti korisnika i da prilagode algoritme koji danas često favorizuju senzacionalistički ili ekstremni sadržaj.

Kritičari upozoravaju: Otvara se put ka nadzoru interneta

Sa druge strane, organizacije za zaštitu građanskih sloboda i stručnjaci za digitalna prava upozoravaju da bi ovakav zakon mogao da ima posledice koje prevazilaze prvobitnu nameru zaštite dece.

Jedna od glavnih primedbi odnosi se na proveru starosti korisnika. Kritičari navode da bi platforme morale da prikupljaju dodatne lične podatke kako bi dokazale da korisnici imaju više od 16 godina, što otvara pitanja privatnosti i bezbednosti podataka.

Pojedini stručnjaci upozoravaju i da bi regulatorna tela mogla da dobiju prevelika ovlašćenja u proceni šta predstavlja „štetan sadržaj“, što bi u budućnosti moglo da dovede do političkih sporova i optužbi za cenzuru.

Protivnici zakona takođe podsećaju da maloletnici često uspevaju da zaobiđu digitalne zabrane korišćenjem lažnih podataka, VPN servisa ili naloga starijih članova porodice, zbog čega smatraju da zabrane same po sebi ne rešavaju problem.

Kanada nije usamljena

Kanadski predlog deo je šireg globalnog trenda pooštravanja regulacije društvenih mreža.

Australija je već usvojila zakon kojim se ograničava pristup društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, dok slična rešenja razmatraju Velika Britanija, Francuska, Grčka i pojedine savezne države u Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, Evropska unija kroz svoje propise sve više insistira na odgovornosti tehnoloških kompanija za sadržaj koji se pojavljuje na njihovim platformama i na većoj zaštiti maloletnih korisnika.

Rasprava koja prevazilazi Kanadu

Iako je predlog zakona predstavljen kao mera zaštite dece, debata koja se vodi daleko prevazilazi granice Kanade.

Suštinsko pitanje nije samo kako zaštititi maloletnike na internetu, već i gde se nalazi granica između legitimne zaštite korisnika i potencijalnog širenja državnog nadzora nad digitalnim prostorom.

Dok jedni smatraju da su ovakve mere neophodne u eri sve agresivnijih algoritama i rastućih bezbednosnih rizika na internetu, drugi upozoravaju da bi mogle da postanu presedan za širu kontrolu komunikacije na mreži.

Upravo zbog toga se očekuje da će rasprava o zakonu C-34 biti jedna od najvažnijih političkih i društvenih debata u Kanadi tokom narednih meseci.