Predsednik Kube Migel Dijaz-Kanel izjavio je da je zemlji neophodan novi ekonomski kurs i ocenio da Kuba više ne može da nastavi dosadašnjim putem.

Sada je vreme za promene. Jednostavno ne možemo da nastavimo ovim putem - poručio je Dijaz-Kanel tokom obraćanja državnim medijima.

Veće učešće privatnog sektora

Predsednik je najavio paket ekonomskih reformi čiji je cilj privlačenje stranih investicija, uključivanje kubanske dijaspore u privredni razvoj i decentralizacija delova državne uprave.

Iako detalji mera još nisu predstavljeni, Dijaz-Kanel je naveo da će predložene promene pomoći u prevazilaženju dugogodišnjih problema nastalih između centralnog planiranja i ekonomskih podsticaja.

Najavljene su i reforme u poljoprivredi, restrukturiranje državnog aparata, kao i mogućnost otvaranja određenih privrednih delatnosti koje su do sada bile zatvorene za privatne preduzetnike.

Predložene mere tek treba da odobre Politbiro Komunističke partije i Nacionalna skupština Kube.

Sankcije i energetska kriza dodatno opterećuju ostrvo

Najava reformi dolazi u trenutku kada se Kuba suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima, uključujući nestašice goriva, probleme u snabdevanju hranom i česte prekide u isporuci električne energije.

Administracija predsednika Donalda Trampa poslednjih meseci pojačala je ekonomski pritisak na Havanu kroz dodatne sankcije i ograničenja uvoza nafte.

Vašington nastoji da podstakne političke i ekonomske promene na ostrvu, dok kubanske vlasti za pogoršanje situacije okrivljuju višedecenijski američki embargo.

Svaku priliku usred krize treba iskoristiti kao trenutak za uzlet, kao trenutak za rast - rekao je Dijaz-Kanel.

Moguće promene u spoljnoj trgovini

Kubanski predsednik nagovestio je i značajne promene u oblasti spoljne trgovine, izvoza i logistike.

Prema njegovim rečima, vlasti razmatraju ukidanje obaveznih državnih posrednika u uvoznim i izvoznim poslovima, kao i uvođenje tarifnih olakšica za kompanije koje uvoze sirovine namenjene proizvodnji.

Takve mere mogle bi da predstavljaju jedan od najznačajnijih koraka ka liberalizaciji kubanske ekonomije od revolucije 1959. godine.

Humanitarna pomoć stiže u Havanu

Dok traje ekonomska kriza, Kuba nastavlja da prima međunarodnu humanitarnu pomoć.

U luku Havana stigao je brod iz Kolumbije sa gotovo 100 tona hrane, lekova, medicinskog materijala, električnih komponenti i solarnih panela.

Kolumbijska agencija za međunarodnu saradnju saopštila je da je pomoć upućena po nalogu predsednika Gustava Petra, a deo tereta činila je i roba koju su prikupile organizacije solidarnosti sa Kubom.

Prethodno je u Havanu doplovio još jedan brod sa oko 1.700 tona osnovnih potrepština iz Meksika i Belizea.

Kuba proizvodi manje od polovine potrebne nafte

Dodatni problem za kubsku ekonomiju predstavlja energetska zavisnost. Prema podacima vlasti, Kuba proizvodi oko 40 odsto nafte potrebne za domaće potrebe, zbog čega je posebno osetljiva na sankcije i poremećaje u uvozu energenata.

Krajem januara, Tramp je zapretio uvođenjem carina državama koje nastave da prodaju ili isporučuju naftu Kubi, što je dodatno produbilo ekonomsku krizu na ostrvu.

Vašington poručuje da bi ublažavanje sankcija bilo moguće ukoliko Havana oslobodi političke zatvorenike i sprovede političku i ekonomsku liberalizaciju, dok kubanske vlasti insistiraju da su sankcije glavni uzrok aktuelnih problema.