Bratstvo svetog Pija X (SSPX), ultratradicionalistička grupa, u sredu je sprovelo rukopoloženja bez papinog odobrenja i uprkos njegovim pozivima da odustane od te odluke.
Kao odgovor, vatikanska Dikasterija za nauk vere u četvrtak je objavila dekret kojim se četvorica novih biskupa ekskomuniciraju, zajedno sa dvojicom biskupa koji su učestvovali u obredu rukopoloženja. Ekskomunikacija znači da su isključeni iz primanja svetih sakramenata Katoličke crkve.
U pratećem objašnjenju navodi se da su i sveštenici koji pripadaju Bratstvu, kao i vernici laici koji mu se „formalno pridružuju“, takođe u raskolu i podvrgnuti ekskomunikaciji.
Dekret upozorava sve „klerike i vernike laike“ da se formalno ne priključuju ovom bratstvu, jer će u tom slučaju automatski podleći kazni ekskomunikacije.
U poslednjem apelu upućenom grupi u ponedeljak, papa Lav XIV upozorio je da bi rukopoloženja predstavljala „raskolnički čin“ i „greh krajnje težine“, a odluka Vatikana sada predstavlja sveobuhvatnu meru protiv ove grupe.
Kasnije u četvrtak Dikasterija za nauk vere objavila je i korake koje sveštenici moraju preduzeti kako bi im bilo omogućeno da se vrate u puno zajedništvo sa Crkvom. Između ostalog, potrebno je da lično upute papi molbu za ukidanje ekskomunikacije, prenosi Vatican News.
Prema navodima Vatican News, sveštenici takođe moraju da potpišu ispovedanje vere i obavežu se da neće javno napadati papu i njegovo učenje, kao i da ispune druge propisane uslove.
Papa Lav XIV se od održavanja rukopoloženja nije javno oglašavao.
Državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin, u sredu je izrazio „duboku žalost“ zbog rukopoloženja, istakavši da ona „narušavaju jedinstvo Crkve i povlače veoma precizno određene sankcije – pre svega ekskomunikaciju“.
Bratstvo svetog Pija X osnovao je 1970. godine u Švajcarskoj francuski nadbiskup Marsel Lefevr, ali ga je pet godina kasnije biskup Friburga zvanično ukinuo. Godine 1988. ova grupa je bez papinog odobrenja rukopoložila četvoricu biskupa, što je tada dovelo do njihove ekskomunikacije.
Najnovija odluka Vatikana ide dalje od sankcija iz 1988. godine, koje su bile ograničene samo na biskupe. I dok je papa Franja ranije dozvolio pripadnicima Bratstva da vrše sakramente ženidbe i ispovesti, u najnovijoj odluci Vatikana navodi se da će svaka ženidba ili ispovest koju obave pripadnici ove grupe biti smatrana „nevažećom“.
U objašnjenju se ipak ističe da će „Crkva, kao brižna majka, sa iskrenom ljubavlju i aktivnom brigom prihvatiti sve koji žele da se vrate u puno zajedništvo“.
U osnovi raskola sa zvaničnom Katoličkom crkvom nalazilo se protivljenje Lefevra i njegovih sledbenika reformama koje je šezdesetih godina prošlog veka doneo Drugi vatikanski sabor.
„Lefevristi“ ne prihvataju učenje Sabora o verskim slobodama, ekumenizmu (odnosima prema drugim hrišćanskim denominacijama i religijama), niti reforme katoličkog bogosluženja, poput služenja mise na jezicima koji nisu latinski. Jedna od ključnih odluka Sabora bila je i osuda svih oblika antisemitizma.
Tokom svog pontifikata papa Lav XIV postavio je jedinstvo Crkve kao jedan od glavnih prioriteta, pri čemu je temelj tog jedinstva upravo veza između pape i biskupa.
Papa je 16. juna rekao novinarima da lefevristi „odbijaju da prihvate određene temeljne elemente Crkve, počev od više tačaka Drugog vatikanskog sabora“. Govoreći o planiranim rukopoloženjima, dodao je:
– Ako je to izbor koji prave, žao mi je, ali mi moramo da idemo napred.
Bratstvo svetog Pija X aktivno je prisutno u Sjedinjenim Američkim Državama, gde ima sedište u Misuriju i bogosloviju za obrazovanje sveštenika u Dilvinu, u saveznoj državi Virdžiniji. Jedan od biskupa rukopoloženih u sredu je otac Majkl Goldejd, koji rukovodi tom bogoslovijom.
– „Modernistička crkva“ je pustinja koja uništava sve što dotakne – rekao je Goldejd tokom službe održane nakon rukopoloženja.
Komentari (0)