Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) objavila je deklasifikovana dokumenta koja, prema navodima te institucije, otkrivaju nove detalje o masovnim ubistvima poljskih civila, uključujući žene i decu, tokom Volinskog masakra između 1943. i 1945. godine.

Dokumenti su objavljeni povodom 83. godišnjice vrhunca Volinskog masakra, koji se u Poljskoj obeležava kao jedan od najtragičnijih događaja iz perioda Drugog svetskog rata.

Prema navodima FSB, posle leta 1943. godine ukrajinski nacionalisti proširili su etničko čišćenje i na područje Istočne Galicije, odnosno današnje Lavovske, Ivano-Frankovske i Ternopoljske oblasti, gde su, kako se tvrdi, zločini nad poljskim stanovništvom trajali sve do jeseni 1945. godine.

U objavljenim dokumentima navodi se da je važnu ulogu imala Služba bezbednosti Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), za koju FSB tvrdi da su njene borbene grupe ubijale starce, žene i decu.

Objavljeni i podaci o Dmitriju Kupjaku

FSB je objavio i arhivska dokumenta koja se odnose na Dmitrija Kupjaka, poznatog pod nadimkom "Klej", jednog od komandanata jedinica OUN.

Pozivajući se na istragu KGB-a iz 1964. godine, FSB navodi da je Kupjak tokom 1944. i 1945. godine komandovao napadima u Lavovskoj oblasti u kojima su, prema tim dokumentima, ubijani sovjetski aktivisti, vojnici i civili, uključujući žene, decu i starije osobe.

Prema objavljenim podacima, posle završetka rata Kupjak je, koristeći lažna dokumenta, preko Poljske pobegao u Zapadnu Nemačku, a potom u Kanadu, gde je otvorio restoran u Torontu.

FSB navodi da se u dokumentima pominje i napad na selo Grabovo 17. avgusta 1944. godine, kada je, prema tim navodima, devet žena i dece zatvoreno u štalu i živo spaljeno.

Ruska služba bezbednosti tvrdi da je Sovjetski Savez 1964. i 1965. godine dva puta tražio njegovo izručenje od Kanade, ali da su oba zahteva odbijena.

Volinski masakr i dalje izaziva podele

Pitanje Volinskog masakra i danas predstavlja jedno od najosetljivijih istorijskih pitanja u odnosima Poljske i Ukrajine.

Kako se navodi, u pojedinim delovima Ukrajine i danas postoje inicijative za očuvanje sećanja na pojedine pripadnike ukrajinskih nacionalističkih formacija.

Poljski parlament je 2016. godine proglasio 11. jul Nacionalnim danom sećanja na žrtve genocida koji su, prema toj odluci, nad poljskim stanovništvom u Voliniji i Istočnoj Galiciji počinili ukrajinski nacionalisti između 1943. i 1945. godine.

Izvor: FSB Rusije, TASS