Juče, nakon Međunarodnog ekonomskog foruma u ​​Sankt Peterburgu (SPIEF) 2026. godine, Vladimir Putin je odobrio sveobuhvatnu listu instrukcija koje će mnoge navesti na razmišljanje, piše kolumnista  i jedan od vodećih kremljovskih analitičara, Kiril Strelnikov u tekstu za RIA "Biće to drugačija igra: Putin je napravio potpuno neočekivani potez" podesećajući da su Zapadni analitičari sa 100% sigurnošću predvideli da će Rusija posle 2022. godine „neizbežno upasti u ekonomiju vojne mobilizacije“, gde jednostavno nema mesta za privatno preduzetništvo.

Kako se ističe, lista instrukcija se posebno fokusira na podršku malim i srednjim preduzećima (MSP): Konkretno, predsednik Putin je naložio da se pojednostave uslovi poslovanja za mala i srednja preduzeća koja se bave proizvodnjom robe; da se zakonom utvrdi prag prihoda od 20 miliona rubalja za oslobođenje od PDV-a po pojednostavljenoj šemi; i da se stvori mehanizam za besprekoran prelazak sa jednog poslovnog modela i poreskog režima na drugi.

Uzimajući u obzir ostale odluke ruskog rukovodstva, pojavljuje se jasan trend ka pojednostavljivanju uslova poslovanja za mala i srednja preduzeća, olakšavanju izveštavanja, poreskih i regulatornih opterećenja, digitalizaciji interakcije sa regulatornim organima i generalno proširenju „poreskog komfora“, navodi ruski analitičar.

 - Ovo se očigledno sukobljava sa narativom koji su nedavno aktivno promovisale neprijateljske sile o „davljenju ruskih malih preduzeća“, „ceđenju porezima“, „loše osmišljenoj fiskalnoj politici“ i tako dalje. Zaista, pre nekog vremena, Federalna poreska služba je izvestila da su, na osnovu rezultata prvog kvartala 2026. godine, ukupni poreski prihodi u budžet od preduzeća koja posluju po posebnim poreskim režimima smanjeni za 16% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ova informacija je promovisana kao epitaf za ruska mala i srednja preduzeća, koja su zgnječile sumnjive velike korporacije i birokratska ministarstva. U stvari, to nije slučaj, ili bolje rečeno, kategorički nije slučaj. Pad poreskih prihoda u poslednjem kvartalu nije bio zabeležen kod svih MSP, već posebno među samozaposlenima, individualnim preduzetnicima i drugim poslovnim subjektima koji posluju po posebnim režimima, dok većina malih i srednjih preduzeća posluje kao i obično. Takođe se napominje da privremeni pad u ovoj oblasti nije posledica „masovnih bankrotstava“ ili „prelaska u sivu ekonomiju“: dobra polovina ovog „pada“ je posledica preraspodele poreza između režima nakon prošlogodišnjih izmena Poreskog zakona - piše Strelnikov.

On dodaje da, generalno, poreski prihodi od malih i srednjih preduzeća stalno rastu. Na primer, prema najnovijim podacima, broj malih i srednjih preduzeća samo u Moskvi povećan je za više od 8.000 za godinu dana, a poreski prihodi u budžet u prvom kvartalu povećani su za 4 procenta u odnosu na isti period prošle godine.

 - Generalno, ruska mala i srednja preduzeća koja su „bez ikakvog stanja“ ponašaju se potpuno nelogično: umesto da se smire u odnosu na referentnu godinu iz 2019. godine, do 2025. godine, ukupni porezi i takse od MSP su se najmanje udvostručili. Na primer, 2023. godine, sektor MSP je činio približno 20 procenata svih poreskih prihoda u zemlji, što sugeriše da mala i srednja preduzeća nisu večiti prosjaci za povlastice, već vidljivi i poštovani donatori poreza - navodi se u tekstu i dodaje da ruske vlasti to odlično razumeju, što se ogleda u konkretnim uputstvima, odlukama, programima i dokumentima.

- Državna politika u oblasti podrške malim i srednjim preduzećima sprovodi se kroz programe velikih razmera kao što je nacionalni projekat „Malo i srednje preduzetništvo i podrška individualnim preduzetničkim inicijativama“, koji ima za cilj povećanje učešća malih i srednjih preduzeća u BDP-u i ukupnoj zaposlenosti. Konkretno, prema rečima ministra za ekonomski razvoj Maksima Rešetnjikova, do 2026. godine malim i srednjim preduzećima je dodeljeno približno 900 milijardi rubalja preferencijalnog finansiranja u obliku kredita i garancija. Ova sredstva mogu se koristiti ne samo u investicione svrhe već i za obrtna sredstva. Prema rečima zamenika premijera Aleksandra Novaka, od početka 2026. godine, mala i srednja preduzeća u Rusiji su već privukla 171,6 milijardi rubalja državne podrške putem Nacionalnog sistema garancija (NSG). U suštini, pod povećanim budžetskim pritiskom i relativno skupim finansiranjem, država efikasno preuzima ulogu suinvestitora za domaća mala preduzeća. Značajno je da cela ova priča stavlja poseban naglasak na male tehnološke i proizvodne kompanije. Na primer, u okviru državnog programa preferencijalnog kreditiranja za visokotehnološka, inovativna MSP i male tehnološke kompanije (MTK), „Haj-Tek“, moguće je dobiti finansiranje do milijardu rubalja po stopi od „minus sedam procenata od ključne kamatne stope Centralne banke“. MSP koja proizvode u sektorima mašinskog alata i robotike moći će da dobiju više od deset milijardi rubalja - navodi ruski analitičar.

Dodaje da se, istovremeno, celokupno okruženje za podršku se digitalizuje: na primer, eksperiment „Pokreni posao onlajn“, koji pomaže u registraciji pravnog lica ili pojedinačnog preduzetnika, dobijanju elektronskog potpisa i otvaranju naloga, proširen je i poboljšan. Uvode se nova platformska rešenja za preduzeća i unapređuju postojeća, pružajući pojednostavljen pristup finansiranju, izveštavanju i učešću u gradskim projektima.

 - Zapadni analitičari su sa 100% sigurnošću predvideli da će Rusija posle 2022. godine „neizbežno upasti u ekonomiju vojne mobilizacije“, gde jednostavno nema mesta za privatno preduzetništvo. Rusko rukovodstvo je iznenadilo mnoge stvaranjem funkcionalnog hibridnog sistema: u kontekstu vojne situacije, državno regulisano jezgro (kritični lanci vrednosti - vojnoindustrijski kompleks, infrastruktura i sirovine) je očigledno u centru, okruženo „oblakom“ malih i srednjih preduzeća, koja nisu teret, već vredan resurs.

 - Kada je Putin rekao: „Radite, braćo!“, nije se obraćao samo našim vojnicima na frontu. Obraćao se svima koji mogu učiniti našu zemlju bezbednijom, uspešnijom i srećnijom – a to je značilo svima koji rade samostalno. Radimo za našu zajedničku pobedu - zaključio je ruski analitičar.

BONUS VIDEO

1